Domovina

Vrlo lako moglo dogoditi da nekretnina bude prodana na dražbi, a da to ovršeni doznaju tek kad načine uvid u vlasnički list

Prema osuvremenjivanju i informatizaciji sudskih postupaka Hrvatska je u korak sa modernim europskim zemljama, dok dobar dio stanovništva živi na socijalnom rubu, neki još uvijek nemaju ni vodu i struju, a kamo li Internet koji im je, prema najnovijim Pravilnicima, nužno potreban za  pristup sudu.

Nedavno je u  7Dnevno objavljen tekst pod naslovom „Dok smo se odmarali, potajice su uvedene elektroničke ovrhe“.  Objavljenim sadržajem obrađen je problem elektroničke ovrhe,  ovrha koje se vode kod FINE prodajom pokretnina, nekretnina i prava u ovršnom postupku, te elektroničke ovrhe putem javnih bilježnika koji putem e-komunikacije i drugih modernih informatičkih mogućnosti provode ovrhe u neposrednoj komunikaciji javni bilježnik – sud.

Međutim, ostao je iznimno veliki problem o kojem mnogi građani ne znaju ništa, i potpuno su zbunjeni, tim više, što i danas postoji velik broj građana koji  su slabo ili nikako informatički educirani.

Free photos of Old
Slika: …postoji iznimno velika neravnopravnost između pojedinih stranaka, nužno se nameće pitanje kakvu jednakost uživaju, ili kakvu mogućnost pristupa sudu imaju svi oni građani koji nemaju kvalitetno osobno računalo (ili nemaju nikakvo), ili što ako nemaju pametni telefon s kamerom, mikrofonom, zvučnikom, i sa dovoljno brzom internetskom vezom, te s internetskim pregledom Google Chrome. Foto: pixabay.com 

Tako su i sudovi odnedavno uveli mogućnosti održavanja ročišta na daljinu putem aplikacije Jitsi Meet, upozorava Nada Landeka za hazud.hr. Nedavno je održano jedno takvo ročište na daljinu.  Na stranici Hrvatske gospodarske komore, pod rubrikom Očevidnik nekretnina i pokretnina u pozivu na javnu dražbu, navodi se:

Ročište će se održati na daljinu putem aplikacije Jitsi Meet. Upućuju se stranke, založni vjerovnici i ponuditelji da za potrebe pristupa na ročište trebaju imati osobno računalo ili pametni telefon s kamerom, mikrofonom i zvučnikom, s dovoljno brzom internetskom vezom te s internetskim preglednikom Google Chrome. Stranke, založni vjerovnici i ponuditelji će pristupiti na ročište u zakazano vrijeme tako što će upisati web adresu https://meet.jit.si/Ovr-307-2019 u adresnu traku internetskog preglednika Google Chrome. U slučaju da se zbog tehničkih poteškoća ili iz drugih razloga ne može priključiti na ročište, stranke, založni vjerovnici i ponuditelji su o tome dužni obavijestiti sudsku savjetnicu putem telefona. Ako se stranke, založni vjerovnici i ponuditelji ne priključe na ročište najkasnije 10 minuta od početka ročišta te ako u tom roku ne obavijeste sudsku savjetnicu o nemogućnosti priključenja na ročište, smatrat će se da nisu pristupili na ročište“.

dražbi
Slika: Sudovi su odnedavno uveli mogućnosti održavanja ročišta na daljinu putem aplikacije Jitsi Meet,. A ukoliko se pravovremeno uključene stranke ne ulogiraju na aplikaciju Jitsi Meet, smatrati će se da nisu pristupile na ročište.  Mnogi nikada ranije nisu čuli za navedenu aplikaciju. Foto: ilustracija crodex.net

Dakle, iako neprekidno upozoravamo na činjenicu da nisu svi pred zakonom jednaki i da postoji iznimno velika neravnopravnost između pojedinih stranaka, nužno se nameće pitanje kakvu jednakost uživaju, ili kakvu mogućnost pristupa sudu imaju svi oni građani koji nemaju kvalitetno osobno računalo (ili nemaju nikakvo), ili što ako nemaju pametni telefon s kamerom, mikrofonom, zvučnikom, i sa dovoljno brzom internetskom vezom, te s internetskim pregledom Google Chrome.  Jer u protivnom, smatrati će se da nisu pristupili na ročište ukoliko se pravovremeno ne ulogiraju na aplikaciju Jitsi Meet.  Mnogi nikada ranije nisu čuli za navedenu aplikaciju.

U pokušaju da bolje razjasnimo o kakvoj aplikaciji se radi, pokušali smo se na istu ulogirati, te smo utvrdili da ta aplikacija osim osobnih podataka traži i mogućnost pristupa dokumentima i fotografijama u osobnom računalu ili mobitelu. No sve i kada bi postojala adekvatna zaštita kojom bi se građani mogli zaštititi od nepoželjnjog njuškanja po njihovim fotografijama i osobnim podacima postavlja se pitanje kako će svi oni koji nemaju dovoljno informatičkog znanja i dovoljno kvalitetnu informatičku opremu, a čije nekretnine su se našle na bubnju, prodajom na javnoj dražbi, pristupiti sudu i zaštititi svoja prava koja im jamči Ustav i Konvencija.

Iz kojih razloga Ministarstvo pravosuđa nije pričekalo da se tijekom aktualnog popisa stanovništva najprije utvrdi koliko u Hrvatskoj građana ima osobno računalo, uopće takvo pitanje nisu uvrstili u popisnu anketu, ili koliko građana uopće ima mobitel sa svim potrebnim aplikacijama i svojstvima kakvo sudovi traže, i brzi Internet, pa tek po saznanju koliko ima informatički educiranih građana napraviti procjenu mogućnosti uvođenja novina u sustav prodaje nekretnina. Jer na opisani način, jedini kome je moguće pristupiti dražbi su osobe koje su se posvetile upravo tome – kupnjom nekretnina na dražbi, s ljudima ili bez ljudi, dok je svim ostalima pristup zapriječen obzirom da nabavka svih potrebnih uređaja košta puno novca a istu bi morali nabaviti ovršenici (stranke) koji su već godinama  blokirani, ili imaju minimalna primanja (800-1000 kn mjesečno), i uz sve to, još se moraju i informatički educirati kako bi uopće mogli pristupiti dražbi putem aplikacije e-dražba. I to nije sve.

Dakle, prema sadašnjem stanju mnogima bi se vrlo lako moglo dogoditi da  nekretnina bude prodana na dražbi, a da to ovršeni doznaju tek kad načine uvid u vlasnički list.

Video pobliže objašnjava o kakvoj se aplikaciji radi (na negleskom jeziku) a utvrđeno je da ta aplikacija osim osobnih podataka traži i mogućnost pristupa dokumentima i fotografijama u osobnom računalu ili mobitelu. 

Da biste uopće mogli komunicirati sa institucijama i sudovima putem elektroničkog pretinca u FINI se mora registrirati e-mail adresa i pribaviti digitalni certifikat sa elektronskim potpisom.  U tom slučaju, građani mogu svakodnevno pratiti sve što se događa u njihovom e-spisu, pa i sudjelovati na javnim dražbama na stranici e-dražba, međutim, građani sa raznim mogućnostima koje im pruža moderna tehnologija većinom nisu upoznati.

No iako se prema naprijed napisanom može zaključiti da je FINA zapravo modernizirana, i da sve teče glatko, obzirom da su informatizacijom mnogi postupci pojednostavljeni i mogu se puno lakše pratiti, to ipak nije tako.

Doznajemo kako se po računima više osoba, koje je FINA blokirala vode dvostruke ovrhe. Tako je npr. račun ovršenika blokirala banka kod koje je ovršenik podignuo kredit,  zatim banka prodaje potraživanje iz ovršnog postupka agenciji za otkup potraživanja, a potom ta agencija blokira istom ispravom, pod istim brojem, radi istog potraživanja račun ovršenika, i to u istom iznosu??

Poznato je da je zabranjeno vođenje dva sudska postupka o istoj stvari. Isto tako je poznato da onaj tko ustupi/proda potraživanje, više to potraživanje nema. A na tisuće građana blokirano je dvostrukom blokadom,  s jedne strane blokadom ovršnim ispravama koje je  dostavila Banka, a sa druge strane blokadom istim ovršnim ispravama koje je u FINU dostavila Agencija za otkup potraživanja.

Sve navedeno suprotno je odredbama Ovršnog zakona koji jasno propisuje na koji način se prenose potraživanja u ovršnom postupku. Posjedovanje ugovora o otkupu potraživanja ne može biti dokaz da istu tražbinu može ovršavati putem FINA novi ovrhovoditelj. FINA u tom dijelu grubo krši zakon, jer FINA nije ovlaštena ispitivati zakonitost dokumentacije na temelju koje provodi ovrhu, već je to isključivo ovlašten sud. Iz kojeg razloga, i na koji način onda otkupljivači dugova zaobilaze sudove, i izravno u FINU šalju na naplatu „ovršne isprave“ bez ikakvog nadzora, i u tom slučaju dolazi do dvostruke naplate jer rješenje o deblokadi računa može donijeti samo sud, a isto tako i rješenje o blokadi računa. U drugom slučaju kada je riječ o izravnoj naplati, ovršnu ispravu sa FINE može povući samo ovrhovoditelj. A ukoliko ni jedan ni drugi ovrhovoditelj ne žele povući blokadu, iako se vodi dvostruka naplata, onda je ovršenik ponovno u situaciji da mora pokretati komplicirane i skupe sudske postupke kojima treba dokazivati da prvi ovrhovditelj više nema tražbinu radi kojih još uvijek blokira račun. A sve se to može jednostavno riješiti zakonima.

I dok se za vrijeme odmora donose brojni Pravilnici koji idu na štetu građana, niti jedan Pravilnik nije donesen koji bi raspetljao ovu situaciju, a koja je u stvari vrlo jednostavno za riješiti.  Međutim potrebna je volja za prestankom nezakonitih blokada, a tu volju još od 2010. godine nije još nitko pokazao.

Autor: Nada Landeka / hazud.hr

crodex.net

POŠALJITE NAM VAŠU VIJEST
Izvor
www.hazud.hr

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Back to top button