Na znanstvenom skupu „Herceg-Bosna iz povijesne perspektive“ koji se održava u Zagrebu s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru sudjeluju dekan Fakulteta prof. dr. sc. Dražen Barbarić i prof. dr. sc. Ivica Šarac.
Namjera skupa „Herceg-Bosna iz povijesne perspektive“ je dati odgovore na niz pitanja o Herceg-Bosni, poput okolnosti i pobuda za njezino osnivanje, o odnosu Hrvata prema druga dva naroda u BiH i njezinom tretmanu od predstavnika međunarodne zajednice, prenosi RTV Herceg Bosne.
„Namjera je rasvijetliti i pobude njezinog sustavnog demoniziranja, posebice u dijelu medijske scene u Hrvatskoj. Smatramo da je trideset godina nakon osnivanja Hrvatske Republike Herceg-Bosne pravo vrijeme da se, s povijesne distance, a temeljeći na znanstvenim istraživanjima, pokuša dati odgovore na naznačena povijesna pitanja“, poručili su iz Organizacijskog odbora.
Prof. Šarac je održao izlaganje o temi „Razlozi uspostave Hrvatske Republike Herceg-Bosne“, a prof. Barbarić o temi „Povijesni usud ili ‘istočni grijeh‘ hrvatstva – zabluda jedne geneze“.
Organizatori znanstvenoga skupa su Hrvatski institut za povijest iz Zagreba, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata iz Zagreba, Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskog rata u BiH iz Mostara i Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.
OVDJE pogledajte knjižicu sažetka s pristiglim radovima na skupu „Herceg-Bosna iz povijesne perspektive“
Osim Barbarića i Šarca na skupu su sudjelovali Davor Marijan, Mladen Ančić, Ante Nazor, Jakša Raguž, Nikica Barić, Domagoj Knežević, Mario Jareb, Ilija Vučur, Anto Brtan, Mijo Beljo i Hrvoje Mandić.
Skup je podijeljen na tri tematska panela.
Teme prvog tematskog panela su osnivanje, retrospektiva i perspektiva unutar kojih su ugledni hrvatski povjesničari održali svoja izlaganja:
-Ivica Lučić, Razlozi osnivanja i želje za obnovom Hrvatske zajednice Herceg-Bosne.
-Ivica Šarac, Razlozi uspostave Hrvatske Republike Herceg-Bosne. -Davor Marijan, Herceg-Bosna i Bosna i Hercegovina 1991.- 1995
-Dražen Barbarić, Povijesni usud ili „istočni grijeh “ hrvatstva – zabluda jedne geneze
-Mladen Ančić, Izgledi države Bosne i Hercegovine za preživljavanje u realnom vremenu i prostoru.
Republika Hrvatska i Herceg-Bosna
Drugi tematski panel obrađuje odnose Republike Hrvatske i Herceg-Bosne
-Ante Nazor, Bosna i Hercegovina kao „zajednica tri konstitutivna naroda na konfederacjskim osnovama“ (o hrvatskoj politici prema BiH tijekom Domovinskog rata).
-Jakša Raguž, Politički odnosi Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine i uloga Republike Hrvatske u obrani Republike Bosne i Hercegovine od velikosrpske agresije.
-Nikica Barić, Dr. Franjo Tuđman i Hrvatska Republika Herceg-Bosna.
-Domagoj Knežević, Herceg-Bosna kao povod za pokušaj povratka vlastite politički moći — slučaj pokušaja političkog prevrata Manolić — Mesić.
Identitet, diplomacija, rat i medijska slika
Treći tematski panel bavi se temama identiteta, diplomacije, rata i medijske slike o čemu će više govoriti:
-Mario Jareb, O grbu i zastavi Herceg-Bosne: Od znakovlja HVO-a do znakovlja hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini.
-Ilija Vučur, Pripreme za obranu i vojno organiziranje Hrvata u Bosni i Hercegovini, do početka velikosrpske agresije u travnju 1992. godine.
-Anto Brtan, Uloga i značaj Hrvatske zajednice Herceg-Bosne u obrani Jajca 1992. godine i negiranje istine o tome u bošnjačkom javnom prostoru.
-Mijo Beljo, Utjecaj Owen Stoltenbergova mirovnoga plana na vojne aktivnosti Armije BiH u dolini rijeke Neretve i središnje Bosne.
-Hrvoje Mandić, Pisanje stranih medija o muslimansko-hrvatskom ratu 1993. — 1994.
