Teško je govoriti o tome da postoji velika vjerojatnost rata između Rusije i Ukrajine (Zapada) zaključuje u večerašnjem gostovanju na HRT-u rektor Sveučilišta VERN i vanjskopolitički komentator, prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila, na osnovu tekućih događanja. Međutim, a poučeni iskustvima zadnje corona krize, u kojoj je cijeli svijet doslovce izokrenut naglavačke u dva tjedna, skrećemo pozornost i prenosimo svjedočanstvo katoličkog karizmatika Rajka Bundala, možebitno izravno vezanim za tekuće događaje i odnose Hrvata i Rusa.
Prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila, rektor Sveučilišta VERN i vanjskopolitički komentator, rekao je večeras u središnjem HTV-ovom Dnevniku, komentirajući napetosti između Zapada i Rusije oko Ukrajine, kako se i jedni i drugi pripremaju za sukob, ali da očekuju mirno rješenje, kao i da bi pregovori u Parizu ipak mogli dovesti do određenog rezultata.
Cvrtila je rekao da je jako teško reći hoće li doći do oružanog sukoba u Ukrajini te da se radi o vrlo kompleksnoj krizi koja nema samo vojnu, već i političku dimenziju i koja traje od 2014. godine.
VIDEO: Zar će se hrvatsko dijete po 3.put se morati tući s Rusima u ruskoj zemlji?
– Kad gledamo sve dimenzije i izjave jedne i druge strane, onda možemo reći da se i jedni i drugi pripremaju za sukob. Međutim, siguran sam da i jedni i drugi očekuju prije svega diplomatsko rješenje, ili mirno rješenje, koje će ipak ostvariti barem dio interesa jedne i druge strane. Sad je samo pitanje koji je taj minimum koji se može prihvatiti za i jednu i drugu stranu. Ali ne treba zaboraviti da se između tih strana nalazi Ukrajina. Nažalost, povijest pokazuje da države koje se nalaze između dviju strana koje su ustvari u strateškom sukobu najviše stradaju, a to mi se čini da se već sada događa u Ukrajini, rekao je Cvrtila.
Komentirajući izjavu predsjednika Zorana Milanovića da hrvatski vojnici neće sudjelovati u eventualnom sukobu, Cvrtila je rekao da ne možemo donijeti odluku ako nema suglasnosti premijera i predsjednika, odnosno Sabora.
– U nekakvoj kriznoj situaciji koja bi podrazumijevala rat i nasilje u Ukrajini, nisam baš previše siguran da bi hrvatska javnost bila podržavajuća, pa onda da bi i Hrvatski sabor donosio takve odluke, bez obzira na to što mi imamo određene obaveze u NATO-u. Ali mi prije svega imamo obaveze u slučajevima napada na teritorij država članica NATO-a, a Ukrajina to nije, rekao je Cvrtila.
Dodao je da nije posve siguran da će, ako dođe do rata, SAD, europske države i NATO baš tako jako intervenirati u korist Ukrajine.
– Meni se čini da će puno više čekati – što je, na kraju krajeva i naš slučaj iz devedesetih pokazao – kako će se situacija razvijati, pa onda sankcije i ne znam kakve sve druge mjere, ali bojim se da će tu najviše stradati ukrajinski narod, rekao je Cvrtila.
Doveo je u pitanje učinkovitost sankcija te rekao kako na svjetskom tržištu nema plina koji bi nadomjestio ono što Rusija daje Europi, dodavši da su to elementi koji upućuju na to da bi ekonomske transakcije trebale biti te koje će smirivati situaciju. Poručio je da bi rat svima donio gubitke, i Europi, i SAD-u, a najviše Ukrajini i Rusiji.
– Iz tog razloga je teško govoriti o tome da postoji velika vjerojatnost rata. Treba se nadati da su ipak racionalni akteri i ovi pregovori u Parizu koji se sada događaju ipak bi mogli dovesti do određenog rezultata, zaključio je Cvrtila.
