Zanimljivosti

Što o ”globalnom zatopljenju” kaže akademik Vladimir Paar?

Fizičar Vladimir Paar bio je junak nekadašnjeg Školskog programa Televizije Zagreb. U međuvremenu je postao akademik i autor brojnih znanstvenih radova te stekao svjetsku reputaciju.

A onda je na vlastitoj koži osjetio da znanost ima više dogmi nego ijedna religija na svijetu. Postao je, naime, “kontroverzan” jer se usudio propitivati teoriju globalnog zatopljenja.

Akademik Vladimir Paar naglašava da staklenički plinovi nisu novi problem – to sve znamo od 19. stoljeća.

“Veliki švedski fizičar je otkrio taj efekt 1880. i zaista CO2 utječe na porast temeprature, ali CO2 je isto plin života i bez njega ga ne bi bilo. Ljudska djelovana su uzrok zagrijavanja, apsolutno. Pokusom se dokaže, povećaj CO2 i poveća se temperatura. Ali pazite, pitanje je koliki je to efekt”, kaže akademik Paar.

Paar smatra ne pretjerano velik, jer kroz povijest je znanost dokazala da se izmjenjuju ledena i međuledena razdoblja, a u tim među razdobljima imamo i velika zagrijavanja

“To su prirodni ciklusi, hladnije, međuledeno doba,  to je zapravo pravi utjecaj na klimu, a utjecaj od CO2 ako se poveća to će imati dodatni efekt.”

Zemlja već milijun godina prelazi između velikih ledenih doba i velikih međuledenih doba. Sad smo u međuledenom doba, koje je započelo prije 11 tisuća godina. Po nekim izračunima, mi smo već trebali početi ulaziti u novo ledeno doba, no ne možemo predvidjeti što će se ustvari dogoditi. Ali znamo da nijedno međuledeno doba nije trajalo ovoliko dugo. Neki američki znanstvenici tvrde da je to zbog efekta staklenika, prema njima, rast temperature na Zemlji će prestati, bit će razbolje stagnacije, a onda će temperatura početi padati.

Ne znam… no ono što je dokazano, a često se prešućuje, jest da je od 1998. do danas globalna temperatura prestala rasti, unatoč tome što ugljični dioksid raste brže nego ikad. Zasad ne postoji definitivno objašnjenje za to – objašnjavao je Paar.

Ukratko, zadnje veliko ledeno doba trajalo je više od 100 tisuća godina, još uvijek čekamo novo, a u međuvremenu bilo je nekoliko manjih ledenih doba, ali i globalnih zatopljenja. Zadnje „malo“ ledeno doba trajalo je od 14. do 19. stoljeća i, osim na klimu, utjecalo je i na neka povijesna zbivanja, poput sloma Sulejmana Veličanstvenog pred Bečom, pada Napoleona, obrane Sinja od Turaka… Drugim riječima, osvajači su se pripremili za ljetna osvajanja, ali ih je uhvatila velika zima. Malom ledenom dobu pripisuje se pojava kuge i kolere, a posljednja istraživanja govore da je jedno od „manjih“ globalnih zatopljenja krivo za pad Rimskog carstva.

Vladimir Paar kaže da znanost ne može objasniti zašto je dolazilo da takvih razdoblja zahlađenja, odnosno zatopljenja, ali se definitivno radi o prirodnim procesima, s tim da u novije vrijeme čovjek također ima utjecaj na promjenu klime, ali ne zna se u kojem smjeru niti u kolikoj mjeri.

crodex.net

POŠALJITE NAM VAŠU VIJEST

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Back to top button