Hrvati se zaista s pravom mogu podičiti prvim antifašističkim ustankom u Europi! No, to zasigurno nije komunistički ustanak 1941. kada su dotadašnji saveznici nacisti i komunisti krenuli u međusobni ideološki obračun, već buna istarskih Hrvata protiv talijanskog fašizma još 1921. godine.
Sve to to se dogodilo još u ljeto 1921. u Raklju, hrvatskom mjestu u Istri, gdje je buknula Proštinska buna. Proština je područje zapadne obale Raškog kanala, što se pruža od Raklja, preko sela Krnice i općine Marčana, sve na domak pulskog aerodroma Valtura. Istodobno, s druge strane Raškog kanala leži Labin, gdje je u istom času počeo ustanak labinskih rudara, pa je uspostavljena tzv. Labinska Republika. Oba događaja uzrokovana su primjenom Rapallskog ugovora, kad je Italija zaposjela Istru pa je počeo teror fašističkih skvadrista, čemu su se oduprli seljaci i radnici Proštine i Labina.
Pobuna je započela početkom 3. veljače, a ugušena je u krvi 5. travnja 1921. U sukobima su poginuli Ivan Rubinić i Jakov Cvek Matuc, dok su Antun Braus, Mate Vladislović, Tone Variško-Kunčoz iz Malih Vareški i Tone Vareško-Kralj iz Velikih Vareški umrli kao zatvorenici od posljedica fizičke torture.
Postrojbe regularne talijanske vojske i policije s 400-tinjak pripadnika, te sa 100-tinjak članova fašističkih squadri upale su u proštinska sela 5. travnja 1921. i slomile otpor tamošnjih tristotinjak slabo naoružanih seljaka. Fašisti su spalili selo Šegotiće, Ciliginu rodnu kuću, i još nekoliko kuća u ostalim selima. Od 400 osoba privedenih u pulski istražni zatvor, protiv 12-orice je pokrenut kazneni postupak, ali su naknadno odlukom talijanske vlade amnestirani.
Dr. Ante Ciliga, istinski ljevičar koji se borio za pravo Hrvata svoju državu je Tito u dogovoru sa Staljinom eliminirao iz političkog života kao nacionalno osviještenog hrvatskog ljevičara. I to osobito zbog Ciligine knjige o SSSR-u „U zemlji velike laži“ gdje je tijekom boravka uhićen, interniran i mučen u komunističkim sovjetskim logorima pet godina.
Borba u Proštini i na Labinštini zaista je prvi antifašistički oružani ustanak u Europi. Uostalom, fašizam je tu i uveden, šest mjeseci ranije u Rijeci, gdje je Gabriele d’Annunzio kao fjumanski Duce (modernizacija naziva condottiere) vodio svoju nezavisnu državu, personalni režim koji je uveo sve fašističke rituale u ovaj hrvatski grad, uključujući rimski pozdrav.
Nažalost, u toj danas hrvatskoj Rijeci, i to u Hrvatskom narodnom kazalištu, održavaju kazališne predstave s imenom tog fašističkog zločinca „Cabaret D’Annunzio“. Ne bi to bilo toliko strašno, da iz istog grada (i drugdje) ne dolaze urlici i zahtjevi da se o određenim dijelovima hrvatske povijesti i osobama vezanim uz strahovite zločine nad hrvatskim narodom mora šutjeti.
Hrvatski narod je u 20. stoljeću pretrpio strahovite progone i ubijanja od svih monstruoznih režima tog „poganog stoljeća“: fašizma, nacizma i komunizma. Ovaj posljednji je odnio i najveće žrtve i bio poražen u Domovinskom ratu, a ovaj prvi je dobio svoj prvi udarac u Europi u tadašnjoj Italiji baš od – ponosnih i slobodoljubivih Hrvata.
