Domovina

Prof. Dragan Primorac: Što je stanični imunitet i koliko nas dugo štiti od covida

O staničnom imunitetu razgovarali smo s prof. Draganom Primorcem, genetičarom, forenzičarom, znanstvenikom i osnivačem Specijalne bolnice Sv. Katarina, donosi zivim.gloria.hr.

Četvrti val pandemije, sve veći broj zaraženih, a nažalost i umrlih, svima nameće pitanje kako sa sigurnošću mogu znati jesu li i na koliko dugo zaštićeni od covida-19. Trenutno jedino test za utvrđivanje staničnog imuniteta može dati pouzdan odgovor na to pitanje i osobama koje su preboljele bolest i cijepljenima (naročito ako nemaju mjerljiva protutijela), kao i onima koji su bili u kontaktu sa zaraženima, a nisu razvili simptome.

Test je jednostavan i izvodi se na uzorku krvi pacijenta, a provodi se jedino u Specijalnoj bolnici Sveta Katarina.

Naravno, za pravu sliku zaštićenosti važno je, uz mjerenje stanične, i mjerenje humoralne imunosti, uz valjanu interpretaciju rezultata od strane imunologa. Što je stanični imunitet, kako nas i koliko dugo štiti od covida-19 te štiti li jednako i one koji su bolest preboljeli i cijepljene, pitali smo prof. Dragana Primorca, genetičara, forenzičara i znanstvenika te osnivača Specijalne bolnice Sv. Katarina.

Možete li nam pojasniti što je zapravo stanični imunitet?

– Nakon infekcije virusom SARS-CoV-2 ili cijepljenja dolazi do reakcije imunosnog sustava organizma koja dovodi do stvaranja specifičnih stanica zvanih limfociti. Limfociti su stanice koje cirkuliraju putem krvi i obavljaju svoje specifične funkcije u svrhu obrane organizma od virusa. Postoji velik broj limfocita, ali ih dijelimo u dvije osnovne skupine: limfocite T i limfocite B. Limfociti B su stanice koje stvaraju antitijela, a ona specifično prepoznaju virus te se na njega vežu, neutraliziraju ga i sprečavaju ulazak virusa u naše zdrave stanice.

Ako virus ipak uspije dospjeti u naše zdrave stanice, u njima započinje replikacija virusne nasljedne upute te virusnih proteina i stvaranje novih virusnih čestica. Takve patološki promijenjene, bolesne stanice (prethodno fagocitirane od strane antigen predočnih stanica) mogu prepoznati naši limfociti T, koji u svojim granulama sadrže brojne citotoksične tvari, a na površini specifične stanične receptore. Stanični receptori limfocita T imaju sposobnost naše bolesne stanice potaknuti na programiranu staničnu smrt, čime stanica u kojoj se virus nalazi odumire te je spriječeno daljnje umnažanje virusa. Limfociti T čine prvu liniju naše stanične imunosti koja je naziv dobila upravo po tome što je posredovana stanicama – limfocitima T, a ne antitijelima.

Zašto je stanični imunitet važan za dugoročnu zaštitu od virusa SARS-CoV-2?

– Dio limfocita T i limfocita B nakon preboljene infekcije ili cijepljenja ima sposobnost pretvorbe u stanicu sa specifičnom funkcijom koju nazivamo memorijska stanica. Memorijske stanice imaju sposobnost pamćenja virusnih dijelova kako bi se aktivirale u trenutku kada organizam dođe u ponovni doticaj s virusom. Takve stanice višestruko ubrzavaju stvaranje aktivnih limfocita T koji će prepoznati bolesne stanice inficirane virusom i uništiti ih.

Također, memorijske stanice ubrzavaju stvaranje limfocita B, koji će produkcijom antitijela neutralizirati slobodne virusne čestice u krvi. Tajna dugovječnosti stanične imunosti upravo je u memorijskim stanicama, a istraživanje objavljeno u jednom od najcitiranijih svjetskih časopisa – Nature otkriva da je stanična imunost na virusni antigen N trajala čak 17 godina u pacijenata nakon infekcije SARS-om 2003. godine.

Stječe li se stanična imunost u jednakoj mjeri prebolijevanjem i cijepljenjem?

– Sva cjepiva koja su sada na tržištu zasnivaju se na prezentaciji virusnog antigena S našem imunosnom sustavu kako bi naše stanice mogle prepoznati spike (S) protein virusa i pravodobno reagirati tijekom ulaska virusa u naš organizam. S druge strane, tijekom infekcije virusom SARS-CoV-2 dolazi do razgradnje cijele virusne čestice, obrade većeg broja različitih virusnih antigena uključujući i antigen S te naš imunosni sustav stvara zaštitu protiv svih virusnih komponenti. Istraživanja koja su u tijeku pokazuju da je razina imunosne reakcije na S protein virusa podjednaka u cijepljenih i onih koji su preboljeli covid-19.

O čemu ovisi jačina stanične imunosti?

– Jačina stanične imunosti je individualna karakteristika koja se zasniva na velikom broju faktora uključujući i genetsku podlogu pojedinca. Trenutno ne možemo predvidjeti kakva će biti reakcija na virus u pojedine osobe niti znamo koja je to razina stanične imunosti koja nas štiti od zaraze ili teškog oblika bolesti. Međutim, recentna znanstvena literatura objavljena u vodećem medicinskom časopisu Lancet navodi izrazito nisku pojavnost reinfekcije u osoba koje su preboljele i stvorile staničnu imunost na virus SARS-CoV-2.

Što nam govori test stanične imunosti koji se može napraviti u Specijalnoj bolnici Sv. Katarina?

– Test stanične imunosti u Specijalnoj bolnici Sv. Katarina daje nam kvantitativne rezultate o razini stanične imunosti, a svaki nalaz nadopunjujemo i razinom antitijela u krvnom serumu jer stanična i humoralna imunost predstavljaju ukupnu zaštitu našeg organizma protiv virusa SARS-CoV-2. Humoralna imunost omogućuje neutralizaciju virusnih čestica u krvi i sprečava njihov ulazak u stanice, dok stanična imunost prepoznaje inficirane stanice, uništava ih i time zaustavlja daljnje širenje virusa.

Svaki rezultat testa interpretira se individualno u kontekstu kliničke slike pacijenta, njegovih komorbiditeta, razine stanične i humoralne imunosti te prema potrebi i genetske analize. Jedino takav, personalizirani pristup pacijentu koji već dugi niz godina njeguje Sv. Katarina daje relevantan odgovor o stvarnom stanju imunosnog sustava svakog pacijenta ponaosob.

Kolika je trajnost stanične imunosti?

– Trajanje stanične imunosti još se ne može sa sigurnošću odrediti, ali istraživanja bazirana na ljudima koji su preboljeli SARS 2003. ukazuju da stanični imunosni odgovor, zahvaljujući memorijskim stanicama, može potrajati i do dva desetljeća. Trenutna pandemija traje prekratko da bismo mogli odrediti koliko će točno trajati stanična imunost na SARS-CoV-2, no Shrestha i kolege iz američke Klinike Cleveland u radu koji je retrospektivno analizirao populaciju SAD-a, i to 52.238 osoba među kojima i njih 1359 koji su preboljeli covid-19 i nisu cijepljeni, potvrđuje da ni jedna od 1359 osoba nije ponovno oboljela od covida-19.

S druge strane, prije dva dana Lancet Infect Dis u preglednom članku navodi i studiju objavljenu u Clin Infect Dis, rađenu na 9119 osoba koje su preboljele covid-19 i koja potvrđuje da je samo 0,7 posto osoba imalo ponovnu infekciju SARS-CoV-2 (reinfekcija). Ti su rezultati potpuno u skladu s upravo objavljenom studijom u JAMA Internal Medicine na 1579 osoba u kojoj su analizirani oboljeli od covida-19 tijekom prvog vala bolesti u Italiji, a od kojih je samo pet osoba (0,31 posto) ponovno oboljelo od covida-19, dok je samo jedna ponovno oboljela osoba hospitalizirana.

O zaštićenosti od zaraze ovisi nekoliko čimbenika, a među kojima su i stanična i humoralna imunost koje čine temeljnu obranu našeg imunosnog sustava. Među čimbenike o kojima ovisi hoće li se pojedina osoba zaraziti svakako spadaju i količina virusa unesenog u organizam, trajanje kontakta s inficiranom osobom, kao i sposobnost naše prirodne mehaničke zaštite – mukozne barijere koja oblaže nos, usnu šupljinu i unutrašnjost dišnih puteva.

Vrijedi li stanična imunost i za sve nove varijante ovog virusa, poput delta-soja, koje su se pokazale višestruko zaraznijima?

– Nakon preboljenja infekcije SARS-CoV-2 razvija se stanična imunost na različite virusne antigene, što znači da se naš imunosni sustav može boriti prepoznajući različite dijelove virusa. Ako s vremenom dođe do promjena u virusnim antigenima, stanična imunost može prepoznati druge komponente i tako aktivirati obranu protiv virusa. Zanimljivo je da su istraživanja pokazala da na pojedine virusne antigene postoji križna reaktivnost te tako stanična imunost protiv virusnog proteina N u osoba koje su 2003. preboljele SARS može križno reagirati i prepoznati protein N virusa SARS-CoV-2.

Jesu li stanična imunost i njezino mjerenje važni za zaštitu od nekih drugih bolesti osim SARS-CoV-2?

– Stanična imunost nastaje kao reakcija na gotovo sve infektivne bolesti te se razvija i prilikom infekcije drugim virusima i mikroorganizmima. S obzirom na dugotrajnost stanične imunosne memorije te s obzirom na mogućnost križne reaktivnosti, stanična imunost izuzetno je značajna komponenta našeg imunosnog sustava. Nedavno objavljena znanstvena studija u američkom medicinskom časopisu JAMA navodi zabrinutost zbog pojave probojnih infekcija nakon cijepljenja protiv SARS-CoV-2 virusa te ističu nepouzdanost razine titra antitijela kao zaštite od zaraze virusom SARS-CoV-2. Za razliku od antitijela čiji titar ubrzano pada s vremenom, trenutna saznanja ukazuju na dugotrajnost stanične imunosti i njezinu važnu ulogu u održavanju imunosne zaštite.

www.crodex.net

POŠALJITE NAM VAŠU VIJEST

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Back to top button