Ljepota i zdravlje

Otkrivena dob u kojoj društvene mreže uzrokuju najviše štete kod djece

Dvojbi više nema, društvene mreže štete dobrobiti djece, pokazalo je novo veliko istraživanje britanskih znanstvenika. Negativan utjecaj društvenih medija na mentalno zdravlje mladih nije nova vijest, ali nova studija pokazuje da se dob u kojoj su oni najosjetljiviji razlikuje između djevojčica i dječaka.

Znanstvenici su pitali adolescente o njihovoj upotrebi društvenih mreža, poput Instagrama i Twittera te njihovoj razini ‘zadovoljstva životom’, a zatim su tražili vezu između ta dva čimbenika. Otkrili su da djevojčice doživljavaju negativnu vezu između korištenja društvenih mreža i zadovoljstva životom u dobi između 11 i 13 godina, a dječaci u dobi između 14 i 15 godina.

Osjetljivost na korištenje društvenih medija mogla bi biti povezana s razvojnim razlikama, poput promjena u strukturi mozga ili puberteta, koji se javlja kasnije kod dječaka nego kod djevojčica, iako točni mehanizmi zahtijevaju daljnja istraživanja.

društvene mreže
Slika: Znanstvenici su otkrili ključna razdoblja adolescencije u kojima je korištenje društvenih medija bilo povezano sa smanjenjem zadovoljstva životom 12 mjeseci kasnije. / Foto: Pixabay

Začarani krug

Nažalost, tim je također otkrio da niže zadovoljstvo životom može potaknuti povećanu upotrebu društvenih mreža te tako nadalje pridonijeti tom nezadovoljstvu. Drugim riječima, stvara se negativan “začarani” krug, jer su znanstvenici otkrili da korištenje društvenih medija može negativno utjecati na dobrobit, kao što i niže zadovoljstvo životom može potaknuti povećanu upotrebu društvenih medija.

Međutim, osim razlika na temelju spola, tim nije mogao predvidjeti koji su pojedinci najviše izloženi riziku.

Čini se da nas promjene unutar našeg tijela, kao što su razvoj mozga i pubertet, te u našim društvenim okolnostima čine ranjivima u određenim trenucima našeg života, rekla je dr. Amy Orben, voditeljica studije sa Sveučilišta Cambridge. Vezu između korištenja društvenih medija i mentalnog zdravlja nazvala je stoga “očito vrlo složenom”.

S našim rezultatima, umjesto da raspravljamo postoji li veza ili ne, sada se možemo usredotočiti na razdoblja naše adolescencije u kojima sada znamo da bismo mogli biti najviše izloženi riziku i iskoristiti ovo kao odskočnu dasku za istraživanje nekih od stvarno zanimljivih pitanja, dodaje Orben.

Njezin tim međutim ne može nedvojbeno dokazati ‘uzročnost’, odnosno ne mogu konkretno zaključiti da povećanje upotrebe društvenih medija uzrokuje smanjenje zadovoljstva životom, iako se to čini vjerojatnim. Navode da još uvijek postoji ‘značajna neizvjesnost’ o tome kako se korištenje društvenih medija odnosi na dobrobit, čak i nakon godina istraživanja.

Poziv kompanijama

Kako bi bolje utvrdili na koje pojedince mogu utjecati društveni mediji, znanstvenici sada pozivaju tvrtke društvenih medija poput Mete da podijele svoje podatke sa znanstvenicima.

Da bismo utvrdili na koje pojedince mogu utjecati društveni mediji, potrebno je više istraživanja koja kombiniraju objektivne podatke o ponašanju s biološkim i kognitivnim mjerenjima razvoja. Stoga pozivamo tvrtke na društvenim mrežama i druge internetske platforme da učine više da svoje podatke podijele s neovisnim znanstvenicima i, ako nisu voljni, da vlade pokažu da su ozbiljne u rješavanju problema internetskih šteta uvođenjem zakona koji će te tvrtke prisiliti da budu otvorenije, ističe profesor Andrew Przybylski, direktor istraživanja na Oxford Internet Institutu, Sveučilišta u Oxfordu.

Podaci prikupljani osam godina

Znanstveni tim, koji je uključivao psihologe i neuroznanstvenike, analizirao je dva skupa podataka u Velikoj Britaniji koji se sastoje od oko 84.000 osoba u dobi između 10 i 80 godina. Oni su uključivali longitudinalne podatke, odnosno podatke koji prate pojedince u određenom vremenskom razdoblju, o 17400 mladih ljudi u dobi između 10 i 21 godine.

Za svakog sudionika prikupljani su podaci jednom godišnje o korištenju društvenih medija i samoprocjeni zadovoljstvu životom između 2011. i 2018. godine.

Kako bi izmjerili korištenje društvenih medija, adolescenti su upitani koliko sati provode na društvenim mrežama ili stranicama za razmjenu poruka ili u aplikacijama na internetu poput Facebooka, Twittera i WhatsAppa.

Tim je tražio vezu između procijenjene upotrebe društvenih medija i prijavljenog zadovoljstva životom, uz uvjerenje da bi porast prvoga mogao uzrokovati pad potonjeg.

Otkrili su ključna razdoblja adolescencije u kojima je korištenje društvenih medija bilo povezano sa smanjenjem zadovoljstva životom 12 mjeseci kasnije.

S druge strane, znanstvenici su također otkrili da tinejdžeri koji imaju niže od prosječnog zadovoljstva životom, koriste više društvenih medija 12 mjeseci po ulasku u ključno razdoblje. Britanski znanstvenici priznaju da su vremenske točke za prikupljanje podataka bile u razmaku od godinu dana, pa je to stoga jedina informacija koju su imali.

Moguće je ili čak vjerojatno, da bi se ta povezanost mogla vidjeti i prije razdoblja od godine dana. No ne znamo, jer sudionici nisu bili pitani o njihovoj dobrobiti tijekom godine, rekla je za Daily Mail jedna od autorica studije, profesorica Sarah-Jayne Blakemore sa Sveučilišta Cambridge.

Otkriveno još jedno ranjivo razdoblje

Rezultati su također pokazali da je povećana upotreba društvenih medija ponovno povezana s nižim zadovoljstvom životom u dobi od 19 godina, i za muškarce, i za žene. U navedenoj dobi može se dogoditi da društvene promjene, poput napuštanja kuće ili početka posla, mlade ljude mogu učiniti posebno ranjivima.

U drugim razdobljima života tinejdžera veza između korištenja društvenih medija i zadovoljstva životom nije bila statistički značajna, otkrio je britanski tim.

Isto tako, studija je promatrala prosjeke, što znači da će korištenje društvenih medija imati pozitivan utjecaj na neke tinejdžere, ali ne i na druge.

Neki bi mogli koristiti društvene mreže da se povežu s prijateljima ili da se nose s određenim problemom ili zato što nemaju s kime razgovarati o određenom problemu ili kako se osjećaju. Njima društveni mediji mogu pružiti vrijednu podršku, rekao je jedan od autora studije, profesor Rogier Kievit sa sveučilišta Cambridge.

Odmak od beskorisne dihtomije

Profesorica Bernadka Dubicka s Odsjeka za neuroznanost i eksperimentalnu psihologiju Sveučilišta u Manchesteru, koja nije bila uključena u istraživanje, nazvala ga je “zanimljivom studijom” koja odražava “složenost koja se vidi kod ranjivih adolescenata u kliničkoj praksi”.

To se konačno udaljava od beskorisne dihotomije o tome jesu li društveni mediji štetni ili nisu. Procjena ranjivosti u adolescenciji složen je i dinamičan proces koji treba uzeti u obzir više čimbenika u bilo kojem trenutku, uključujući odnos s društvenim medijima, naglašava Dubicka.

Primjetno, ova studija pokriva samo razdoblje do 2018., od tada je upotreba društvenih medija postala sve izraženija u životima mladih ljudi, osobito tijekom pandemije, a emocionalne poteškoće, posebice kod starijih adolescentica, značajno su porasle. Bit će od vitalne važnosti nadograđivati ​​se na ovo istraživanje kako bismo razumjeli i štetnu i podržavajuću ulogu društvenih medija u životima mladih ljudi, dodala je.

Studija je danas objavljena u časopisu Nature Communications.

Izvor: Daily Mail, prenosi Zimo.

crodex.net

POŠALJITE NAM VAŠU VIJEST

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Back to top button