Prirodni nestanak hrvatske domicilne populacije s takvim relativnim udjelom u ukupnoj depopulaciji i s apsolutnim vrijednostima u desetgodišnjem među popisnom razdoblju na razini oko 400.000 osoba, nedvojbeno je demografski potop u slobodi s posljedicama u budućnosti kojih još uvijek nismo svjesni.
Sasvim je sigurno da će ono važnu ulogu odigrati na parlamentarnim izborima koji će se odviti u travnju ili svibnju.
Portal narod.hr je postavio pitanje o demografskoj strategiji nekoliko stranaka, među kojima je i Most. Evo kako Most vidi ovu važnu temu.
“Demografska situacija u kojoj se nalazimo predstavlja ozbiljan nacionalni, strateški i gospodarski problem. Smatramo da je potrebno implementirati politike koje bi dovele do preokreta postojećih negativnih demografskih trendova”, poručili su iz Mosta.
“Kao naš doprinos zaustavljanju takvih trendova predlažemo mjere koje će pridonijeti demografskom oporavku Hrvatske, te jačanju pravnog okvira kojim će se bolje uskladiti profesionalni i obiteljski život roditelja”, dodaju u Mostu.
Cilj za Most: Da mladi ostanu
“Mostove konkretne i izravne demografske mjere prvenstveno su usmjerene na zaposlene roditelje, jer nit vodilja programskog usmjerenja Mosta su demografske inicijative koje imaju za cilj poboljšati uvjete koje bi dovele do toga da mladi ne napuštaju Hrvatsku, već da u njoj ostanu”, poručuju iz Mosta.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Most: Dva područja djelovanja
Naše primarne inicijative saželi smo u dva područja:
a. Izmjena zakonskih odredbi o rodiljnim i roditeljskim potporama
Izmjenom zakonodavstva u području rodiljnih i roditeljskih potpora, Most želi uvesti standard prema kojem tijekom prve godine života djeteta sve majke (zaposlene ili ne) imaju minimalnu naknadu u visini 125% proračunske osnovice (551,80 EUR/4.157,50 kuna) čime podižemo postojeću naknadu i omogućujemo roditeljima koji to žele, da ostanu uz svoje dijete u periodu od godine dana.
Roditelji, koji pak, imaju veću plaću od navedene, prema sadašnjem zakonu primaju punu plaću samo tijekom prvih šest mjeseci života djeteta, dok je iznos za drugih šest (odnosno osam) mjeseci roditeljskog dopusta limitiran na 100% od osnovice za naknadu plaće, ali ne može, za puno radno vrijeme iznositi više od 225,5% proračunske osnovice mjesečno (995,45 EUR/7.500,13 kuna).
Most predlaže za te roditelje promjenu, po kojoj bi primali punu naknadu jednaku njihovoj punoj plaći tijekom cijele prve godine života djeteta (odnosno dodatnih dva mjeseca ukoliko se dijeli korištenje roditeljskog dopusta).
Za roditelje koji imaju troje i više djece, kao i blizance, ostavili bi mogućnost roditeljskog dopusta u trajanju od ukupno tri godine, ali bi dodali i mogućnost da se nakon što dijete navrši godinu dana života, vrate na posao i uz svoju plaću primaju i mjesečnu naknadu u iznosu od 70% proračunske osnovice (309,01 EUR/2.328,20 kuna).
Također, ovim zakonskim prijedlogom predlažemo da bake i djedovi mogu koristiti roditeljski dopust, roditeljsku poštedu od rada ili roditeljsku brigu o djetetu umjesto roditelja i da za to primaju naknadu 70% proračunske osnovice (309,01 EUR/2.328,20 kuna).
Ovim zakonskim prijedlozima omogućujemo, prvenstveno, majkama da se uz roditeljstvo mogu i profesionalno ostvariti u svijetu rada.
Olakšavamo im zadržavanje svog mjesta na tržištu rada i pravilnije raspoređujemo teret brige o djeci i na druge članove obitelji. Smatramo da ovaj prijedlog vodi k boljem položaju žena na tržištu rada i većem oživotvorenju ustavne kategorije ravnopravnosti spolova.
Time također omogućujemo manje prekida u radnom odnosu, veći broj godina radnog staža za žene, što će u budućnosti smanjiti razlike u mirovinama i sniziti rizik od siromaštva u starijoj dobi.
b. Izmjena zakonskih odredbi o porezu na dohodak i doplatku za djecu
Naglašavamo da je doprinos demografskoj politici potrebno pružiti i kroz promjene propisa vezanih uz porez na dohodak i doplatak za djecu. Smatramo da briga za zaposlene roditelje i osiguravanje njihove aktivne prisutnosti na tržištu rada nije ograničena samo na razdoblje rodiljnog i roditeljskog dopusta, već mora biti sustavno ugrađena u sve zakonske prijedloge iz sektora gospodarstva.
Vođeni tom idejom, predlažemo da se uvedu fiksni iznosima doplatka tom svu djecu od čega bi najviše koristi imali bi roditelji s ispodprosječnim plaćama te dvoje ili više uzdržavane djece.
Osjetno povećanje neoporezivog dohotka zadnjih godina te promjenom koeficijenata koji povećavaju isti (djeca i uzdržavani članovi obitelji), rezultiralo je time da više od polovice radnika uopće nije u poreznim škarama, a sadašnji model funkcionira po principu – veća plaća, veći porezni odbitak.
Takav model ne koristi roditeljima koji imaju niža primanja, a njih je u Hrvatskoj preko milijuna i dvjesto tisuća.
Jedina moguća mjera, kojom bi se zaista ozbiljnije povećala neto plaća, je uvođenje univerzalnog sustava doplatka za djecu s fiksnim iznosom za svu djecu bez obzira na zaposlenost roditelja i visinu njihovih primanja(doplatak za prvo dijete iznosio bi 80 Eur mjesečno, drugo 106 Eur, treće 145 Eur, četvrto 200 Eur, peto i svako slijedeće 270 Eur).
Ovom mjerom ujedno bi se razradila i kompletna revizija sustava dječjeg doplatka u sferi socijalne skrbi.
Ovakvim pristupom najviše bi profitirali zaposlenici s nižim plaćama, s dvoje i više uzdržavane djece, što bi predstavljalo i konkretnu demografsku mjeru i izvlačenje velikog broja ljudi s praga siromaštva, a smatramo da su oni ključ demografske revitalizacije Hrvatske, kako u smislu povećanja nataliteta tako i u smislu promjena trenda u migracijskom saldu.
Most želi dekvatnu predškolsku skrb
Obzirom da su relevantna istraživanja pokazala da je jedna od najbitnijih demografskih mjera te općenito mjera obiteljske politike dostupnost sustava skrbi za djecu predškolske dobi smatramo nužnim garantirati svoj djeci pravo na vrtić ili drugu adekvatnu predškolsku skrb.
U tom smislu razradili smo nekoliko mjera koje zahtijevaju promjenu:
1. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju
2. Zakona o dadiljama
3. Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe
Mjere kojima će se mijenjati predmetni zakoni su slijedeće:
a. Financiranje plaća odgojiteljica u vrtićima od strane centralnog Državnog proračuna na način kako je to propisano i za plaće učitelja i profesora u osnovnim i srednjim školama (ovo je mjera kojom se osiguravaju jednaki uvjeti za sve odgojitelje u Hrvatskoj te je usmjerena kako na pravednost raspolaganja proračunskim sredstvima tako i na dostojanstvo odgajateljske struke, ali i na mogućnost jednakog pristupa vrtićima i u manje razvijenim sredinama, a samim time i poticaj za demografsku obnovu ispražnjenih ruralnih područja Republike Hrvatske).
b. Obveza sufinanciranje troškova boravka djece od strane jedince lokalne samouprave u svim vrtićima (neovisno o osnivaču istih) te kod dadilja pod jednakim uvjetima pod kojima se sufinancira boravak djece u vrtiću kojeg je osnivač jedinica lokalne samouprave. Djeca upisana u vrtiće drugih osnivača i/ili kod dadilja imaju pravo na sufinanciranje pod uvjetom da vrtići kojih je osnivač jedinica lokalne samouprave nemaju dostatne kapacitete za upis svih koji su aplicirali. Jednom kad se ostvari pravo na sufinanciranje ono je zagarantirano do polaska djeteta u školu ili do ispisa istog iz vrtića.
c. Utvrđivanje minimalnih pedagoških standarda za djelatnosti dadilje u cilju dodatne pedagoške osposobljenosti obrtnica koje obavljaju djelatnosti dadilja, sufinanciranje programa cjeloživotnog obrazovanja kojima bi se isto omogućilo.
Uspostava ravnoteže obiteljskog i poslovnog života
U cilju okrenutosti društva obiteljskim politikama te posljedično uspostavi ravnoteže obiteljskog i poslovnog života koja bi mogla rezultirati pozitivnijim demografskim trendovima smatramo potrebnim izmijeniti:
1. Zakon o radu
2. Zakon o zdravstvenom osiguranju
3. Zakon o mirovinskom osiguranju.
Mjere kojima će se mijenjati predmetni zakoni:
a. Pravo na rad u šestosatnom dnevnom radnom vremenu kao punom radnom vremenu za sve roditelje troje i više djece do 10 godine života najmlađeg djeteta. Ovom mjerom pozitivno bi se diskriminiralo roditelje troje i više djece iz razloga jer usklađivanje obiteljskog i poslovnog života takvih obitelji zahtjeva više raspoloživog obiteljskog vremena, s druge strane navedene obitelji koje svojom slobodnom odlukom imaju troje ili više djece u najvećoj mjeri doprinose pozitivnim demografskim trendovima i opstanku društva te smatramo da je obveza države to uvažavati i poticati. Dodatno istraživanja su pokazala da smanjeno puno radno vrijeme doprinosi radnoj učinkovitosti i produktivnosti te da radni kolektiv ne pati nakon donošenja takve mjere, upravo suprotno, stres i sagorijevanje na poslu se smanjuju dok produktivnost ostaje stabilna, čak i napreduje u nekim timovima.
b. Pravo na smanjenu stopu od 10% pri obračunu doprinosa za zdravstveno osiguranje za sve radnike koji koriste pravo na rad u šestosatnom dnevnom radnom vremenu kao punom radnom vremenu. Ova mjera služi kao poticaj poslodavcima za zapošljavanje radnika sa više djece.
c. Umanjenje starosne dobi za odlazak u punu starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu za sve majke i to za svako dijete tri mjeseca umanjenja. Smatramo da majke osim dodatnog staža koji im zakon i sada osigurava, zbog povećane brige za obitelj i tome pripadajućeg dodatnog doprinosa društvu, moraju imati pravo nešto ranijeg odlaska u mirovinu.
d. Dodatno će se fleksibizirati rad na izdvojenom mjestu rada/rad od kuće, pogotovo na zahtjev radnika, poslodavac neće moći zadirati u privatni prostor radnika pod uvjetom da se radnik odrekne naknade za režijske i ine troškove, radna učinkovitost i odgovornost mjeriti će se na alternativne načine, a radnik će imati pravo koristiti klauzulu samostalnosti radnika vezano uz raspored radnog vremena.
Mjere aktivne obiteljske politike
Završno, mjerama aktivne obiteljske politike, a koje ne zahtijevaju legislativne promjene kontinuirano ćemo poticati obitelji s više djece:
1. Prodati ćemo 20.000,00 neaktivnih nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske za stambenu namjenu za mlade obitelji (do 40 godina života roditelja) ili za obitelji s troje ili više maloljetne djece, pod uvjetom da je barem jedan od roditelja zaposlen. Kupnja nekretnina omogućiti će se putem državnog zajma, a za svako dijete ili dijete rođeno u deset godina nakon kupnje nekretnine cijena nekretnine umanjiti će se za 20%.
2. Za obiteljske politike i poticaje te sve mjere gore navedene osigurati ćemo u proračunu iznos od 3% BDP-a, podaci Eurostata govore nam da je prosjek izdvajanja u navedene politike i EU 2,5% BDP-a, dok obitelji okrenute te bogatije države troše i do 3,8% BDP-a, slijedom navedenog, a obzirom na razmjere demografske katastrofe smatramo imperativom osigurati stabilnost ovih financijskih izvora u proračunu.
3. Uvesti ćemo program kupnje automobila za velike obitelji (četvero i više djece), subvencionirati će se kupovina većeg automobila u skladu s propisima sigurnosti u prometu (automobil sa 7 sjedala) u iznosu od 7000 Eur, a najviše do 50% cijene vozila.
4. Uvesti ćemo program državnog jamstva za kupnju prve ili veće nekretnine za obitelji s troje ili više djece”, poručuju iz Mosta.
Izvor:narod.hr
