Prema Vladi RH jedan od najkritičnijih hrvatskih ekonomista dr.sc. Ivan Lovrinović dao je opširan intervju za Glas Istre u kojem je između ostalih naveo zašto ne vjeruje u euro, narodne obveznice i politiku Vlade.
Vlada je uz pomoć HNB-a uvela euro u Hrvatsku u katastrofalnim uvjetima nastalim kao posljedica rusko-ukrajinskog rata, energetske krize i snažnog razvoja inflacije u eurozoni. Nijedna članica eurozone nije u gorim uvjetima uvodila euro. Godinama sam govorio i dokazivao da hrvatsko gospodarstvo nije spremno za euro, da euro odgovara samo najbogatijim članicama EU-a. Na to su nas upozoravali i pojedini nobelovci i drugi vrhunski domaći i svjetski ekonomisti. Također sam naglašavao da euro nije rješenje za naše probleme jer je euro sam po sebi postao problem eurozone i EU-a, rekao je Lovrinović
Zašto je bila tako snažna kampanja za uvođenje euro-a?
Tu je bila riječ o tipično političkom potezu koji je razumljiv i prihvatljiv samo onima koji su tu kampanju gurali na svim razinama. Oni su uveli politički euro, a ne ekonomski. Uvođenje eura u Hrvatskoj jedino kratkoročno odgovara vodstvu u Bruxellesu da pokaže da još postoji optimizam u EU-u i pojedincima koji nastavak svoje karijere vide drugdje. S druge strane, zemlje koje su osjetno spremnije za uvođenje eura poput Češke, Mađarske i Poljske, a da Dansku i Švedsku i ne spominjem, ne samo da nisu uvele euro, nego o njemu niti ne razmišljaju. Kada sam prije tri godine bio u Češkoj i Mađarskoj rekli su mi da ne namjeravaju mijenjati konja koji dobiva utrke. Dakle, oni se na svojim valutama dobro razvijaju. Kao što rekoh, a to će se u vremenu koje dolazi sve više potvrđivati, euro nije niti spas, niti štit niti rješenje. On je sve veći problem po sebi i nije moguće voditi uspješnu jedinstvenu monetarnu politiku za sve članice eurozone zbog njihovih značajnih razlika u gospodarstvima. Znam da ove misli ne zvuče dobro, ali argumenti su previše jaki da bih bio optimist. rekao je Lovrinović.
O državnim obveznicama građanima
Iako se na prvi pogled čini da država nudi građanima dobru priliku da zarade, to vjerojatno neće biti tako. Prvo, visoka inflacija od preko 10 posto svaki prinos ispod toga čini negativnim. Kraće rečeno, to je gubitak. Drugo, ako ljudi kupe obveznice uz kamatu od 3,25 posto, ubrzo nakon toga uslijedit će dizanje kamate na štednju kod banaka, koja može premašiti 3,25 posto i ljudi će shvatiti da su se zaletjeli u obveznice. Da je hrvatska država majka, a ne maćeha, onda bi ponudila indeksnu klauzulu na obveznice koja prati stopu inflacije uvećano za primjerice 3,25 posto. E, to bi bio dobar i pošten posao u kojem bi građani stvarno zaradili.
Cijeli intervju možete pročitati ovdje.
