Rusija i Ukrajina su dvije najveće države u Europi. Ove susjedne zemlje su bile među 15 sovjetskih republika koje su zajedno činile SSSR.
Ruski predsjednik u izvanrednom obraćanju objavio je početak napada na Ukrajinu. Odjekuju eksplozije u nekoliko ukrajinskih gradova, čuju se letjelice, ukrajinski dužnosnici: Ruske snage ulaze u zemlju.
Ruski predsjednik Vladimir Putin ovlastio je vojsku za specijalnu vojnu operaciju u Donbasu u Ukrajini, objavio je u televizijskom obraćanju nešto prije 4 sata ujutro.
Putin je rekao kako Rusija ne može tolerirati “prijetnje iz Ukrajine”, te upozorio na strano uplitanje, prenosi 24.sata.
Vojska Sjedinjenih Američkih Država je u ponedjeljak priopćila kako je 8.500 vojnika spremno za raspoređivanje na istoku Europe ukoliko NATO aktivira snage za brzi odgovor.
U nastavku donosimo infografičku seriju u kojoj objašnjavamo kako smo došli do ove situacije kao i usporedbu vojnih sposobnosti Ukrajine i Rusije.
Kratki pregled situacije između Rusije i Ukrajine
Rusija i Ukrajina su dvije najveće države u Europi. Ove susjedne zemlje su bile među 15 sovjetskih republika koje su zajedno činile SSSR. Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, Ukrajina je postala nezavisna država i distancirala se od Rusije.
U ožujku 2014. godine, nakon višemjesečnih prosvjeda protiv vlasti u Ukrajini kojima je uklonjen lider naklonjen Kremlju, Rusija je izvršila upad i aneksiju Krimskog poluotoka. Mjesec dana kasnije, proruski separatisti su počeli osvajati teritorij u istočnoukrajinskim regijama Donjeck i Luganjsk. Borbe, koje još traju, odnijele su više od 14.000 života, te raselile miliune, navode iz Kijeva.
Od Krima do danas
Grafika u nastavku ističe neka ključna događanja od ruske aneksije Krima 2014. godine…
Gdje su stacionirane ruske trupe?
Prema posljednjim procjenama, 100.000 vojnika je raspoređeno duž granice sa Ukrajinom, dok ih je 20.000 kod regija Donjeck i Luganjsk.
Zamjenik ruskog ministra odbrane Aleksandar Fomin za agenciju Interfax je rekao: „Cilj manevara je detaljno namještanje poteza na suzbijanju i odbacivanju vanjske agresije tokom odbrambene operacije, borba protiv terorizma i zaštita interesa Ujedinjene Države“.
Mogući smjerovi invazije
Diplomatski razgovori su došli do pat-pozicije. Prema analizi Centra za strateške studije (CSIS), Rusija bi mogla koristiti jedan od tri moguća smjera, ovisno o ciljevima Kremlja.
Ukrajina, krajnji zapad grad Lutsk, cca 70km od poljske granice. Napadi na vojnu zračnu luku. Čini se kako Rusija želi ostvariti za početak zračnu nadmoć na Ukrajinskom prostoru.
Sjeverna ruta
Ruske snage bi mogle krenuti prema Kijevu sa sjevera, a ako Bjelorusija odobri korištenje njenog cestovnog i željezničkog sustava, ruske snage bi mogle ući u Ukrajinu iz bjeloruskog Mazira.
Centralna ruta
Rusija također može poslati trupe iz donjecke „republike“ prema Zaporožju i Dnjepru kako bi proširila zapadne granice.
Južna ruta
Ukoliko Rusija bude željela osigurati dostavu pitke vode Krimu i blokirati pristup moru Ukrajini, mogla bi izvršiti upad sa juga prema Kersonu dok bi oružane snage išle prema Melitopolju kako bi se susrele sa trupama duž obale Azovskog mora. Rusija bi mogla nastojati stvoriti kopneni most ka Krimu što bi moglo značiti i osvajanje luke Marijupolj.
Putin i širenje NATO-a na istoku.
Sjevernoatlantski savez NATO je najmoćniji svjetski vojni savez sa 30 članica i budžetom od 1,56 milijardi eura.
Osnovan 1949. godine, NATO je prvobitno stvoren kako bi suzbio sovjetsko širenje.
Rusija se protivi NATO bazama kod svoje granice i traži pismene garancije da se NATO neće širiti na istoku. Jedan od glavnih zahtjeva Kremlja je da se Ukrajini nikada ne dozvoli članstvo u Savezu – što je za Rusiju crvena linija.
Ukrajina je iskazala interes za članstvo u NATO-u, a u rujnu 2020. je predsjednik Zelenski odobrio sigurnosnu strategiju koja je postavila temelje za partnerstvo sa NATO-om sa ambicijama za članstvo.
Usporedba vojski
Rusija ima jednu od najsnažnijih vojski svijeta i nalazi se među pet država koje daju najveći budžet za svoju vojsku.
Tijekom 2020. godine, Rusija je potrošila 61,7 milijardi dolara na svoju vojsku što je 11,4 posto državne potrošnje. Sa druge strane, Ukrajina je potrošila 5,9 milijardi dolara, odnosno 8,8 posto državnog budžeta, pokazuju podaci Stockholmskog međunarodnog instituta za mirovna istraživanja SIPRI.
Moskva je već razmjestila naoružanje kojem je Ukrajina na dometu, uključujući balističke sisteme kratkog dometa Iskander, sisteme lansiranja raketa, borbene tenkove i fiksnu artiljeriju.
Nekoliko država je poslalo vojnu opremu u Ukrajinu, uključujući protutenkovske rakete Javelin iz Estonije i protuzračne rakete Stinger iz Latvije i Litve. Kijev za izviđanje koristi bespilotne letjelice Bayraktar turske proizvodnje.
U nedjelju je Ukrajina dobila drugu pošiljku oružja iz SAD-a u sklopu obrambenog paketa vrijednog 200 miliuna dolara koji je odobrio predsjednik Joe Biden u prosincu.
