Zbog naglog rasta cijena energije, sve više tvrtki odustaje od proizvodnje ili je već ograničilo svoje poslovanje. To pokazuje istraživanje Njemačke komore za trgovinu i industriju (DIHK) u kojem je sudjelovalo 3500 tvrtki.
Šesnaest posto industrijskih poduzeća želi smanjiti proizvodnju. Prema vlastitim izjavama, gotovo četvrtina ih je to već učinila, a druga četvrtina je u procesu.
Otprilike polovica tvrtki navodi da još uvijek planira odgovarajuće korake.
“Ovo su alarmantne brojke”, kaže predsjednik DIHK Peter Adrian.
“Mnoge tvrtke nemaju drugog izbora nego zatvoriti ili preseliti proizvodnju na druge lokacije.”
No, ekonomisti to vide i kao razuman razvoj kada je riječ o uštedi energije, posebice plina.
“Sve dok svi plaćaju istu cijenu plina, to znači da će se proizvodnja koja se može najekonomičnije izbjeći smanjiti”, objašnjava ekonomist Christian Bayer.
Uz manju potrošnju spremnici se mogu brže napuniti i smanjuje se vjerojatnost nestašice plina zimi u Njemačkoj. S obzirom na prijetnje Rusije da će ponovno zatvoriti plinsku slavinu, ta opasnost još nije izbjegnuta.
“Političari su uz sve ovo pustili kako bi prošlo previše vremena”
Prema procjeni DIHK-a, posebno je pogođeno energetski intenzivno gospodarstvo. To uključuje industriju čelika, stakla i papira. Trideset i dva posto ovog sektora želi smanjiti ili zaustaviti proizvodnju. Osam posto ih je već učinilo, prenosi Handelsblatt.
Za predsjednika DIHK-a stvar je jasna.
“Ono što trenutno promatramo u smislu pada potrošnje plina u industriji uglavnom je posljedica gašenja strojeva i postrojenja”, kaže.
Definitivno postoji potencijal za uštedu energije njezinim učinkovitijim korištenjem. Ali tu često stoje zakonski propisi na putu.
“Političari su uz sve ovo pustili kako bi prošlo previše vremena.”
Prema njegovim vlastitim izjavama, predsjednik DIHK-a je stoga predložio stvaranje paragrafa zakonske iznimke koji privremeno nadjačava određene formalnosti. Kao primjere naveo je potrebu za novim dozvolama kada tvrtke pretvaraju svoja postrojenja s plina na naftu ili ograničenja ugradnje fotonapona.
Nove mjere za uštedu energije
Generalni direktor Saveza njemačkih udruga poslodavaca (BDA), Steffen Kampeter, vidi još jednu točku: “Ovo se posebno odnosi na pitanja o sobnoj temperaturi – zimi, ali i kod hlađenja ljeti.”
Važeći zakon o radu daje smjernice za temperature na radnom mjestu. Sukladno tome, donje minimalne vrijednosti temperature zraka trebale bi biti između dvanaest i 20 Celzijevih stupnjeva, ovisno o težini aktivnosti.
Dvanaest stupnjeva vrijedi za težak fizički rad, a od 17 do 20 stupnjeva za fizički manje zahtjevan rad.
“Ovdje se može uštedjeti mnogo energije – što naravno ne znači da će naši zaposlenici uskoro raditi na hladnoći”, rekao je Kampeter.
Savezni ministar gospodarstva Robert Habeck predstavio je u četvrtak nove mjere za uštedu energije.
Zimi se poslovne zgrade i javni objekti više ne bi trebali posvuda grijati. Ovo se odnosi na sobe u kojima se ne boravi redovito – hodnici, velike dvorane, tehničke prostorije..
Tako će ostati šest mjeseci. Do sada je Habeck odbijao opće smanjenje uvjeta temperature za poslodavce. Umjesto toga, tvrtke koje troše više od deset GW sati godišnje trebale bi se obvezati na određena ulaganja u energetsku učinkovitost. Ministar gospodarstva želi odrediti da se sada moraju provesti i planirane mjere koje se ekonomski isplate u roku od dvije godine.
Najavljeni aukcijski model plina također bi trebao započeti u listopadu. Prema izvješću “Frankfurter Allgemeine Zeitunga”, prve ponude trebale bi se moći podnijeti od 15. rujna. Model je namijenjen industrijskim potrošačima pružiti poticaje za uštedu plina.
Aukcije plina trebale bi početi na jesen
Ako tvrtka ne potroši određenu količinu plina koju je kupila, to joj se plaća. Ovaj se plin može pohraniti. Model aukcije je “veliki korak”, kaže ekonomist Benjamin Moll s London School of Economics.
Federalna mrežna agencija također planira kreirati model aukcije u slučaju nestašice plina. Plin kojeg nedostaje tada bi se prodavao na aukciji kako bi se vidjelo kojim tvrtkama je najpotrebniji.
To bi bio alternativni postupak dosad planiranoj državnoj dodjeli plina u slučaju nestašice. Još uvijek nije jasno hoće li se i kada koristiti ovaj model dražbe.
Njemačka je posebno ovisna o ruskom plinu kako bi potaknula svoje gospodarstvo usmjereno na izvoz i grijala domove.
DIHK je ranije upozoravao da bi bez ruskog plina moglo doći do gospodarskog kolapsa najvećeg europskog gospodarstva, au srpnju je učinak njemačkog gospodarstva počeo opadati.
