Saborska zastupnica Marija Selak Raspudić na današnjoj je konferenciji za novinare ukazala na činjenicu da je tijekom prošlogodišnjeg lockdowna, čak 2,4 posto maturanata, odnosno njih preko 300, imalo suicidalne misli, a preko 90 posto maturanata imalo je poteškoća s koncentracijom, a više od polovice imalo je poteškoća sa spavanjem.
„Bliži se kraj školske godine, druge školske godine u kojoj pred učiteljima i učiteljicama, profesorima i profesoricama, u jednakoj mjeri drhte učenici i njihovi roditelji jer su ovu školsku godinu sve jednadžbe, zavisno složene rečenice, fizikalne zakone, tehničke projekte i latinske gramatičke iznimke bili prisiljeni naučiti zajedno. Stoga je došlo vrijeme da svedemo račune i kažemo što nam je ova školska godina donijela. Ovi podaci koje sam iznijela ukazuju na ozbiljne psihološke probleme mladih ljudi. Ti su podaci objavljeni na stranicama Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje i poslani resornom ministarstvu. No, Ministarstvo nikad nije reagiralo. Što čeka? Da suicidalne misli postanu konkretna djela?“, istaknula je Selak Raspudić.
Selak Raspudić je rekla kako je Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja proveo pet velikih ispitivanja vezanih za nastavu na daljinu u školskoj godini 2019./2020. Dva su bila usmjerena na maturante, a tri na učitelje i roditelje u osnovnim školama. Gotovo 90% maturanata izjavilo je da im nemogućnost izravne komunikacije s nastavnicima otežava savladavanje gradiva. Oko 80% maturanata imalo je poteškoća s organizacijom vremena u uvjetima nastave na daljinu, a gotovo 90% je imalo poteškoće s koncentracijom. Čak 75% ih je izjavilo da je nastava na daljinu od njih iziskivala više napora nego uobičajena nastava. Gotovo 80% roditelja je izjavilo da je nastava na daljinu iziskivala veliki trud od njih, a više od polovice tvrdi da su djeca zbog nastave na daljinu bila pojačano napeta.
„U korona krizi nastava većinom nije postojala u kvalitativnom smislu, što nije krivnja profesora, nego nemoguće situacije u koju su dovedeni. Nagomilano gradivo često je bilo nužno obraditi u „kućnoj radinosti“, dok su se rezultati i dalje kvantificirali. Sve to dovelo do povećanja stresa i narušavanja mentalnog zdravlja učenika. Neke škole u Hrvatskoj samoinicijativno su provele istraživanja mentalnog zdravlja svojih učenika koja su pokazala zabrinjavajuće rezultate. Tako je istraživanje Osnovne škole Antuna i Ivana Kukuljevića u Varaždinskim toplicama koje je provedeno na učenicima od 5. do 8. razreda pokazalo da čak četvrtina učenika pod povišenim stresom, pri čemu su učenice pod većim stresom nego učenici“, napominje Selak Raspudić.
Istaknula je kako je istraživanje organizacije YoungMinds u Velikoj Britaniji na 2111 djece mlađe od 25 godina koja su mentalno oboljela pokazalo da se stanje pogoršalo kod čak 83 % mladih ljudi, dok je nedavno istraživanje na 22 000 učenika u Zagrebu pokazalo da svaki deseti učenik osjeća anksioznost i neke simptome depresije. Osobito je zabrinjavajući uzlazni trend anksioznih i depresivnih poremećaja, zbog čega se depresija opravdano naziva kugom 21. stoljeća. Zbog činjenice da, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, čak 50 posto mentalnih poremećaja počinje prije 14 godine, a 75 posto prije 18 godine, nužna je hitna reakcija nadležnih institucija da bi se sačuvalo mentalno zdravlje naših učenika.
„Kraj je školske godine, po mnogočemu traumatične i za profesore i za roditelje. A najtraumatičnije za učenike na koje je ova kriza ostavila ozbiljne psihološke posljedice. Hoćemo li i mi to prešutjeti, kao i nadležno ministarstvo, ili ćemo se usuditi suočiti s time što je korona učinila mentalnom zdravlju naše djece i time potencijalno spasiti izgubljene i ranjene mlade živote?“, poručuje Selak Raspudić.
