Dok ruski predsjednik Vladimir Putin slavi 70. rođendana, svijet se suočava sa nestabilnim vremenima u kojima se nuklearni rat više ne čini kao nemogući scenarij, a sve zbog prijetnji ruskog predsjednika koje nisu nimalo bezazlene.
Ukoliko Putin detonira nuklearnu bombu u Crnom moru taj bi čin mogao izazvati ubojiti oblak otrovnog plina ali i tsunami, upozoravaju stručnjaci. S obzirom na okolnosti NATO pozorno prati situaciju. Svijet sjedi na rubu nuklearne krize, a američki predsjednik Joe Biden uspoređuje situaciju s vrhuncem Hladnog rata.
Putin, iako je na početku negirao mogućnost nuklearnog rata, a sve zbog sukoba u Ukrajini, sada više ne skriva kako je i to mogućnost ukoliko bude “primoran”.
Strahuje se da bi u tom slučaju Rusija mogla upotrijebiti nuklearku na bojnom polju. Ili umjesto toga napraviti test, potencijalno u udaljenoj regiji ili na području Crnog mora. Obrambeni izvori rekli su da postoji stvarna mogućnost da bi Putin mogao razmotriti detoniranje nuklearne bombe u moru koje graniči s Rusijom, Ukrajinom i Gruzijom zajedno s NATO-ovim zemljama, Turskom, Bugarskom i Rumunjskom.
Ono što je zabrinjavajuće činjenica je da vodeći stručnjak tvrdi da bi detoniranje nuklearne bombe u Crnom moru moglo imati katastrofalne posljedice.
‘Oblak otrovnog plina oslobodio bi se iz mora’
Profesor Viorel Badescu, fizičar i inženjer sa Sveučilišta u Bukureštu, napisao je rad prije nekoliko godina upozoravajući na posljedice nuklearne eksplozije u Crnom moru. Tada je očima znanstvenika izlagao potencijalno užasne posljedice – uključujući tsunamije i oblak otrovnog plina koji se oslobađa iz mora. Profesor Badescu ranije je rekao da ne vidi logiku iza toga da se Rusija odluči za more kao poligon za testiranje. Bio je vrlo skeptičan oko toga hoće li Putin upotrijebiti takvu strategiju za takvo pokazivanje moći. Ipak s obzirom na razna izvješća ruski predsjednik postaje sve brzopletiji. Tako scenarij kojega su mnogi otpisivali više ne izgleda tako nemoguć.
Znanstvenik je za The Sun rekao: “Dva različita fenomena mogu utjecati na obalna područja”.
“Prvo, početna vodena šupljina predstavlja izvor za tsunami val. Drugo, plin izbačen u atmosferu stvara ‘oblak’ ili ‘pokrivač’ na površini mora”, nastavlja profesor Badescu.
U svom radu iz 2006. godine usporedio je opasnost od udara iz svemira i opasnost nuklearnih bombi. Ovi udari imaju usporedive učinke s količinom energije. Naime, ono što čini Crno more jedinstvenim je visoka razina sumporovodika u vodi, budući da je najveći prirodni rezervoar tog kemijskog spoja na svijetu. Plin – koji miriše na pokvarena jaja – otrovan je za ljude i životinje kada se udiše, a u velikim dozama može uzrokovati smrt.
Imajući to na umu, nuklearna bomba koja udari u more oslobodila bi kemikalije u zrak. Tako bi mogla biti odnesena prema obalnim područjima. Profesor Badescu kaže da bi površina zahvaćena oblakom otrovnog plina bila puno manja od površine zahvaćene nuklearnom nesrećom u Černobilu.
“Međutim, učinci na ljudsku populaciju mogu biti puno brži u slučaju nuklearne eksplozije. Ovisno o mjestu detonacije, njezinoj veličini te brzini i smjeru vjetra.” Druga prijetnja je ona od vrlo velike nuklearne eksplozije i posljedično tsunamija.
Je li realno očekivati ovakav scenarij?
Znanstvenik smatra kako bi unatoč prijetnjama realističnija opcija za Rusiju bila manja naprava. Npr. nuklearka od dva megatona za koju se vjeruje da se nalazi na nuklearnoj jezgri Poseidona. To bi dovelo do tsunamija koji bi bio vjerojatnije manjeg razmjera. Badescu smatra da bi učinci nuklearnog testa bili “vrlo mali” ukoliko takva bomba bude detonirana usred Crnog mora. Iako nije želio slati političke poruke, sugovornik The Sun-a, navodi da je Rusija prijetila nuklearnim oružjem nad Ukrajinom dok su njezine snage i dalje bivale potisnute.
Smatra se tako da se trenutačne nuklearne prijetnje odnose posebno na manja, taktička oružja dizajnirana za upotrebu na bojnom polju, a ne na masivne bombe za “ubijanje gradova”.
Kremlj bi stoga mogao koristiti oružje isključivo ako smatra da postoji “egzistencijalna prijetnja” Rusiji. Putinovi zapovjednici vjerovali su da bi mogli osvojiti Ukrajinu za nekoliko dana – ali rat već bjesni osam mjeseci. Iz tog razloga Putinov je rat postao spora bitka koja je dovela do promjene taktike Rusa.
S obzirom na masovnu mobilizaciji i Ukrajinom koja juriša prema svom “novom teritoriju” – rat bi mogao ponovno eskalirati.
Ruski arsenal
Smatra se da Rusija u svom arsenalu ima oko 2000 komada nuklearnog oružja u obliku projektila manje snage, torpeda i topničkih granata.
Vjeruje se da je ratna doktrina Moskve otvorena za korištenje nuklearnog oružja u konvencionalnom sukobu kao taktika zastrašivanja. A korištenje takvog oružja mora osobno potpisati Putin. Taktika je postala poznata kao “eskalacija do deeskalacije”.
NATO za to vrijeme pomno prati Rusiju. Prati se tako kretanje najveće ruske nuklearne podmornice. Ali prati se i nuklearni konvoj u pokretu koji je uočenon kako ide prema Ukrajini.
I dok je zima pred vratima sa sve većim porazima Rusije, svijet iščekuje idući potez ruskog predsjednika. Ali i odgovor od strane Zapada, ako će do njega doći.
