MOST-ovci u ponedjeljak predaju Saboru prikupljene potpise za raspisivanje referenduma o ukidanju obaveznih COVID potvrda, ali i da 2/3 saborska većina ima glavnu riječ oko epidemioloških mjera umjesto Stožera.
Saborska zastupnica Marija Selak Raspudić nam je u Intervjuu tjedna Media servisa otkrila što i kako dalje s tom inicijativom. S Andreom Marić se dotaknula još nekoliko aktualnih tema.
Saborski zastupnici MOST-a dogovaraju tehničke detalje oko predaje potpisa u Sabor za raspisivanjem referenduma u ponedjeljak, a kako su ranije rekli, prikupili su oko 400 tisuća potpisa. Selak Raspudić vjeruje da su svi predani potpisi autentični, no tvrdi da postoji mogućnost za opstrukciju. U tom kontekstu osvrnula se i na tajming najava po medijima o mogućem razgovoru o ukidanju COVID potvrda za mjesec dana.
“Najvažnije je da se COVID potvrde ukinu i to što prije jer od početka nisu imale nikakve epidemiološke učinkovitosti. Kad god se one ukinu i što se prije ukinu mi ćemo biti sretni, a mi smo za to da se ukinu odmah. Međutim naravno da čovjek ne može primijetiti da je to doista zanimljiva koincidencija da će vjerojatno nekako baš prije samog referenduma, ovisi koliko će oni uopće razduljiti s vlastitim pregledavanjem potpisa, doći do toga da se one ipak ukinu”.
Ako se provjerom potpisa utvrdi da imaju dovoljno za referendum, a Stožer ipak ukine COVID potvrde, odgovorila je što će biti s njihovom inicijativom.
“Nastavljamo s oba pitanja. Bitno je da se COVID potvrde ukinu, a pozdravljamo i ako se ukinu prije referenduma. Što se tiče ustavotvorne promjene, a to je da Sabor u trenutku pandemije odlučuje dvotrećinskom većinom, svakako treba izgurati do kraja, zato što ne znamo kakva nas budućnost očekuje”.
Iako je premijer jučer rekao da COVID potvrde ostaju, sumnju bude najžešći zagovornici strožih mjera koji sada pričaju o ukidanju. Na pitanje otkud dvojbe i je li tome pridonijelo 400 tisuća potpisa za referendum, Selak Raspudić ističe da je taj broj već prije blagdana utjecao na odluke vladajućih i Stožera o strožim mjerama.
”Pa smo imali jedan gotovo nevjerojatan trenutak, iako nije bilo predizborno vrijeme, da je baš u tom trenutku kada su prikupljeni potpisi premijer Plenković odlučio odriješiti kesu i novac dati za povratak iseljenog stanovništva”.
A na opaske da će izgubiti političke poene ako ostanu bez referenduma, Selak Raspudić izričito tvrdi da to nisu radili s tom namjerom i da nisu bitni njihovi poeni. HDZ-ovci mahom tvrde, pa i premijer Andrej Plenković, da je MOST-ovcima glavni idol postao predsjednik Zoran Milanović jer je podržao njihovu referendumsku inicijativu. Selak Raspudić na to kaže:
”Premijer Plenković je doista opterećen predsjednikom Milanovićem, ali on mora odgovoriti zašto je to slučaj. Možda bi i Freud imao nešto za reći, a mene to u svakom slučaju ne interesira previše. Dapače pomalo me nasmijava jer mu je on uvijek na vrhu jezika. Nitko ne govori o predsjedniku Milanoviću, a što god mi rekli on se opet vraća na njega”.
Budući da je kritika premijeru konstanta iz MOST-a, a i sama zastupnica tvrdi da bi trebao otići zbog toga što obnova Zagreba i Banije nakon potresa stoji, upitali smo i planiraju li pokušati opozvati Plenkovića nakon ministra graditeljstva Darka Horvata?
”Mislimo da, ako doista dođe do ovog debakla s Fondom solidarnosti, a čak i prije toga zbog činjenice da ništa nije obnovljeno u dvije, odnosno godinu dana od potresa, da bi on trebao preuzeti odgovornost za to nečinjenje i da bi trebalo otići. Nažalost u situaciji smo da jedan dio oporbe razmišlja također o vlastitim foteljama i boje se novih izbora. Nemamo konsenzus pa ćemo ići samo prema ministru”.
Ističe da nije razmišljala o tome je li se promaknula u vođu oporbe, a isticanje pojedinca na takav način u heterogenoj oporbi vidi kao moguću destrukciju. A na pitanje hoće li možda jednog dana pretendirati na premijersku poziciju, odgovara:
”Tko to zna? Ne mogu na to pitanje odgovoriti. Nisam ni lažno skromna ni neambiciozna, ali ne volim precjenjivanje. Počela sam od dna, planiram nastaviti raditi i dalje, davati sve od sebe, a dugoročno kako će moja politička perspektiva teći, to će ovisiti o tome hoće li građani prepoznati moj rad, hoću li ja svojim radom uspjeti doista i dovesti do nekih promjena u društvu”.
