Profitabilnost banaka koje posluju u Hrvatskoj se lani izrazito povećala, a dobrim dijelom je rezultat povećanja kamatnih stopa ESB-a, pri čemu je HNB za deponirane viškove likvidnosti bankama lani isplatio 479 milijuna eura kamata, istaknuto je u utorak na briefingu Hrvatske udruge banaka (HUB).
Lanjska dobit banaka je iznosila 1,34 milijarde eura, dok je godinu ranije dosezala oko 700 milijuna eura, a kako je pojasnio ekonomski analitičar i direktor Arhivanalitike Velimir Šonje, ulaskom u europodručje Hrvatska narodna banka (HNB) bankama isplaćuje kamate na viškove likvidnosti, pri čemu su ti viškovi likvidnosti koji se drže kod HNB-a izrazito visoki.
“Tako je po toj osnovi oko 480 milijuna eura povećanja rezultata banaka došlo od isplaćenih kamata od strane HNB-a prema bankama”, istaknuo je Šonje na briefingu HUB-a na kojem je predstavljen i novi HUB Pregled 1/2024., publikacija koja analizira rezultate poslovanje banaka u 2023. godini.
Podsjetimo, na viškove likvidnosti pohranjene kod središnje banke obračunava se kamata po referentnoj stopi ESB-a za prekonoćni depozit, koja trenutno iznosi četiri posto.
Tako, neto kamatni prihod banaka lani je skočio za 842 milijuna eura, a oko tri četvrtine rasta povezano je s kreditima i depozitima unutar financijskog sektora, dakle ponajprije s plaćanjem većih kamata od strane središnjih banaka i na tržištu novca.
Manji dio ukupnog povećanja neto kamatnog prihoda, oko 12 posto, proizašao je iz depozitno-kreditnih odnosa s državom, a 16 posto iz odnosa s poduzećima.
,,HNB samo sluša naredbe Europske središnje banke (ESB) iz Frankfurta a ona je odlučila da je u borbi protiv inflacije najvažnije smanjiti količinu novca u optjecaju. Put ka tom cilju je da banke odobravaju što manje kredita i time će se smanjiti potražnja, a onda i inflacija. Tako misli ESB. No, taj cilj se mogao postići, nećete vjerovati, bez troška po središnje banke. Kako? U monetarnoj politici postoje razni instrumenti a jedan od njih je obvezna rezerva. Nju je trebalo povisiti sa sadašnjih 1% na 5% ili više, već koliko treba, a to znači da bi banke morale taj postotak depozita izdvojiti bez naknade na poseban račun i smanjio bi se obujam kredita i ponuda novca. E, ali treba namiriti bankare, a ne razmišljati o sirotinji i malim poduzetnicima koji se krvavo bore na tržištu. Zar te iste banke nismo nekoliko puta sanirali. Na razini EU banke su nakon Velike financijske krize također sanirane u astronomskim iznosima na račun poreznih obveznika.” komentirao je ekstraprofite profesor Ivan Lovrinović.
