U subotu su Rusi održali veliku vojnu vježbu u Kalinjingradu, ruskoj enklavi na Baltičkom moru, između Poljske i Litve, područja koji nema teritorijalni integritet s ostatkom Rusije.
Dok ruska agresija na Ukrajinu ne jenjava, NATO pojačava zaštitu svojeg istočnog područja. Zaoštravanje situacije vidljivo je i po vojnim vježbama koje su Rusi nedavno održali u Kalinjingradu.
Ruski naziv grada-središta ove oblasti je Kalinjingrad, a ime je dobio po sovjetskom komunističkom političaru i sudioniku Oktobarske revolucije Mihailu Kalinjinu. Izvorni, njemački je naziv Königsberg, poljski je naziv: Królewiec, a od 14. do 16. stoljeća: Królówgród, zatim litvanski: Karaliaučius, a latinski: Regiomontium.
Ovo područje, koje je izvorno bilo nastanjeno plemenom baltičkih Prusa koji su kasnije dijelom germanizirani, a dijelom polonizirani, bilo je dio države Teutonskog viteškog reda, a zatim sjedište pruskih vojvoda, a jedno vrijeme i krunidbeni grad pruskih kraljeva. Königsberg je poznat po tome što je bio kulturno i književno središte za područje istočne Pruske i Litve, a isto tako i kao rodno mjesto i mjesto na čijem je sveučilištu djelovao filozof Immanuel Kant. Nakon II. svjetskog rata ovo područje pripalo je SSSR-u, čijim je raspadom ostalo teritorijalno odvojeno od ostatka Rusije. Danas je Kalinjingradska oblast izolirana ruska enklava okružena državama članicama NATO-a.
Stimulirali napade na zračne i kopnene mete
Vojna vježba koju su Rusi nedavno održali u Kalinjingradu dogodila se samo nekoliko dana nakon što je visoki ruski dužnosnik poručio europskim zemljama da ništa ne poduzimaju protiv toga grada.
Tijekom vježbe 20 bombardera Su-27 i Su-24 provelo je u noći borbenu obuku, simulirajući napade na spore zračne i kopnene mete, zapovjedne položaje i vojnu opremu u Kalinjingradu, prenio je Interfax.
I dok se situacija na granicama Rusije i država članica NATO saveza zaista ozbiljno zaoštrava, mi ovom prilikom donosimo neke informacije o Kalinjingradu.
Najveća pomorska baza Rusije na Baltičkom moru
Kalinjingrad leži na obalama rijeke Pregolje, nedaleko od njezina utoka u Kalinjingradski zaljev Baltičkoga mora. S predlukom Baltijsk povezan je 40 km dugim plovnim kanalom. Važno je industrijsko središte – razvijena je metalna industrija (tvornice lokomotiva, željezničkih vagona, građevinskih strojeva i lučkih uređaja) te brodogradnja, a znatna je drvna, tekstilna, kemijska i prehrambena (riblje i mesne konzerve), a u novije vrijeme i automobilska industrija.
Važna je ribarska luka. Ima najveća ležišta jantara na svijetu te ima razvijenu obradbu i preradbu jantara.
Kalinjingrad je najveća pomorska baza Rusije na Baltičkome moru. Luka se u toku zime ne zaleđuje, pa ima veliko prometno i trgovačko značenje.
Kratka povijest Königsberga
Utvrda Königsberg osnovana je 1255. Osnovao ju je njemački teutonski viteški red, a oko utvrde su se ubrzo razvili gradovi Altstadt (1286), Löbenicht (1300) i Kneiphof (1327), koji su se u trgovačkom smislu (članovi Hanze od 1340) suprotstavljali Gdańsku.
Od 1525. do 1618. Königsberg je bio sjedište pruskih vojvoda, a nakon 1544., s osnutkom sveučilišta, kulturno i književno središte (u XVII. st.) za područje istočne Pruske i Litve (Königsberški pjesnički krug). God. 1724. Fridrik Vilim I. ujedinio je tri grada oko utvrde u jedinstveni grad Königsberg. Od 1701. do 1861. bio je krunidbeni grad pruskih kraljeva, ističe Hrvatska enciklopedija.
Na nekadašnjem sveučilištu Albertina (osnovano 1544., zatvoreno 1945.) predavao je Imanuel Kant (Königsberg, 22. travnja 1724. – Königsberg, 12. veljače 1804.), njemački filozof i geograf. Kant je imao velik utjecaj na romantičke i idealističke filozofe devetnaestog stoljeća, njegov je rad bio polazna točka za Hegela. Zajedno s Hegelom, Fichteom i Schellingom svrstan je među klasične njemačke idealiste, ali je on osobno još svrstan pod transcedentalni idealizam.
Oko grada su 1843–64. bili podignuti jaki bedemi, koji su sve do 1920. kočili njegovo širenje izvan gradskih zidina. Nakon I. svjetskog rata doživio nagli gospodarski uspon.
Od arhitektonskih spomenika i danas se ističu ostatci dvorca iz XIII. st., katedrala iz XIV. st. i druge crkve.
Stradanje u II. svjetskom ratu – uništeno više od 90% zgrada!
U II. svjetskom ratu dolazi do velikog stradanja grada – čak više od 90% zgrada je uništeno. Tijekom 1944. razoren je najveći dio staroga grada, dok je područje izvan gradskih zidina uništeno tijekom sovjetske opsade grada od siječnja do travnja 1945.
Potsdamskim sporazumom, u kolovozu 1945., grad je s istočnim pruskim područjem (danas Kalinjingradska oblast) pripao SSSR-u. Sovjeti su grad preimenovali u Kalinjingrad, prema Mihailu Kalinjinu (1875.-1946.), boljševiku i sudioniku Oktobarske revolucije. Bio je predsjednik Sovjetskog saveza od 1922. do 1946. godine.
U poslijeratnom razdoblju došlo je do znatnog iseljavanja njemačkog i naseljavanja ruskog stanovništva. Postao je važno vojno središte. S raspadom SSSR-a Kalinjingrad je s cijelom Kalinjingradskom oblašću postao teritorijalno odvojen od ostatka Rusije. U pregovorima Rusije i EU postignut je 2002. okvirni sporazum o tranzitnim pitanjima kojemu je cilj bio olakšati promet između Kalinjingradske oblasti i ostatka Rusije.
Izvor: crodex.net / narod.hr
