NAJBOLJI POLITIČKI GOVOR U SABORU o srbistici. Ante Prkačin u posljednjoj godini rada saziva Hrvatskoga sabora krajem veljače 2024., uz prisutnost hrvatske ministrice kulture izriče nekoliko važnih teza:
– protuargument za srpsko ludilo oko Dubrovnika je pitanje “A kako su to kroz povijest prolazili Srbi kada su ulazili u Dubrovnik?”, a odgovor je da su se Hrvati desetak puta kroz stoljeća branili od vojnog ulaska Srba u Dubrovnik
– na srpskom argumentu o Srbima katolicima u Dubrovniku u 19. st. suprotstavlja tezu da se Medo Pucić izjašnjavao kao Magarac umjesto kao što se jest izjašnjavao kao Srbin to ne bi značilo da je Dubrovnik srpski
– ponavlja ranije teze oko manastira Krupa i Krka- Vuk Karadžić je ijekavicu smatrao hrvatskim jezikom odnosno svjedočio da su ju Srbi smatrali takvom
– mišljenju Hrvateka da se Srbima ne treba baviti jer da su slabi suprotstavlja narodnu mudrost: “Vrag nit ore nit kopa nego zlo smišlja”
– 90% hrvatskih problema se krije u neraščišćenoj prošlosti
Ovo je najkoncentriraniji istup Ante Prkačina vezan oko srbističkih teza povezanih s Hrvatima.
Prkačin: Dubrovnik nije srpski grad
Saborski zastupnik Prkačin održao je govor u Hrvatskom saboru na temu prijedloga Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara pri čemu je istaknuo da u prijedlogu zakona ima pozitivnih promjena i dobrih stvari ali kako nije zadovoljan s time da uz zaštitu kulturnih dobara ne stoji i obrana jer smo više od 200 godina izloženi agresiji i napadima prema kulturnoj baštini što je naš identitet.
Zastupnik Prkačin je obrazložio da Dubrovnik nije srpski grad, već hrvatski što je potkrijepio povijesnim činjenicama. Zastupnik Prkačin je posebno istaknuo kada jednog dana povijesni stručnjaci daju svoj pravorijek da ćemo tek onda moći rješavati glavna politička pitanja.
Zastupnik Prkačin je naveo još par povijesnih činjenica čime je završio svoj govor. Zastupnik Prkačin je na svoj govor imao tri replike i to od zastupnice Tramišak i zastupnika Šimečivića i Brčića u kojima su raspravljali o prijedlogu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Zastupnici su zaključili da bi se trebali svi više angažirati oko zaštite kulturnih dobara jer je to naše blago i dio identiteta.
