U Zapadnoj Hercegovini u dvije godine broj novorođene djece porastao za skoro pedeset posto
Dok cijela Europa godinama bilježi negativne demografske trendove, pa tako i Hrvatska i BiH, jedna mala hercegovačka regija doživljava svojevrsni ”baby boom”, zahvaljujući rastu gospodarstva čime se zaustavili iseljavanje , tradicionalnim obiteljskim vrijednostima i kulturi koja podržava veći broj djece te dobro osmišljenim demografskim mjerama, koji bi mogli primijeniti i drugi.
Uvid u prirodno kretanje stanovništva u 2024. godini u BiH, koje je objavio Federalni zavod za statistiku, iz kojih je vidljivo kako se u odnosu na 2023. smanjio prirodni prirast u svim regijama u FBiH osim u zapadnoj Hercegovini.
U prošloj godini u FBiH rođeno je samo 15.375, dok je umrlo 20.195 osoba, odnosno prirast je -4820, što je lošije u odnosu na prethodnu godinu, kada je broj rođenih bio 16.174, a umrlih 20.361. Kada se analiza kretanje po županijama, vidljivo je kako samo Zapadnohercegovačka u 2024. godini ima pozitivan prirodni prirast. U toj su županiji, naime, rođene 922, a umrla je 741 osoba. Sve ostale županije su u minusu: u Unsko-sanskoj rođenih je bilo 1300, a umrlih 2035; u Posavskoj rođenih 119, a umrlih 476; u Tuzlanskoj rođenih 3080, a umrlih 4175. Nadalje, u Zeničko-dobojskoj broj rođenih bio je 2853, a umrlih 3387; u Bosansko-podrinjskoj odnos je 179 rođenih naprema 255 umrlih; u Srednjobosanskoj 1477 rođenih i 2261 umrla osoba, dok je u HNŽ-u bilo 1415 rođenih i 2111 umrlih. Sarajevska županija također ima negativne brojke: broj rođenih bio je 3757, a umrlih 4077, dok je u Hercegbosanskoj taj odnos 273 rođenih i 677 umrlih.
Ponovno se vraćamo na Zapadnohercegovačku županiju i sociološki, ali i gospodarski fenomen koji je posljedica brojnih aktivnosti koje uključuju i strateški odnos prema razvoju ekonomije, ali i izrazito učinkovite demografske mjere.
Primjer ove županije može biti misao vodilja i putokaz ostalima.
