U ovom članku ćemo se prisjetiti pandemije svinjske gripe koja bi, govorilo se i pisalo, mogla desetkovati stanovništvo poput famozne španjolske gripe. Je li svinjska gripa velika prevara i grandiozan skandal, ni blizu opasan onoliko koliko su nas nekad uvjeravali? I, tko je i koliko zaradio na ovoj priči?
Napuhani brojevi
Naime, Europljani su kupili 95 posto više cjepiva protiv svinjske gripe nego što su na kraju upotrijebili. Ili, drugim riječima, da su zemlje kupovale cjepivo za pet posto svoga stanovništva, a ne za polovicu ili čak cjelokupnu populaciju, farmaceutski bi se divovi morali zadovoljiti mrvicama.
U rezoluciji koju je prihvatio Odbor za zdravstvo tvrdi se da postoje dokazi o financijskim vezama stručnjaka SAGE-e (tijelo SZO-a koje proglašava pandemiju) i farmaceutskih tvrtki koje proizvode cjepiva protiv svinjske gripe poput GSK, Novartisa i Rochea čiji je antivirusni lijek Tamiflu postao neizostavni dio prevencije.
Njemački parlamentarac dr. Wolfgang Wodarg, predsjednik Odbora za zdravstvo parlamentarne skupštine Vijeća Europe, inače liječnik, epidemiolog i stručnjak za bolesti pluća, ocijenio je da je pandemija svinjske gripe zapravo “jedan od najvećih medicinskih skandala koji se ikad dogodio jer su vlade diljem svijeta nasjele na napuhane brojeve oboljelih i umrlih”.
Bačeno cjepivo
Wodarg je tražio da se o tom problemu oglase parlamenti europskih zemalja, ali i da se preispitaju pandemijski planovi koje su predložile njihove zdravstvene institucije. Među ostalim predlagao je da pod lupu javnosti dođu i njemački Paul Erlich i Robert Koch instituti.
U tekstu rezolucije kaže da su “u cilju promoviranja svojih cjepiva i lijekova protiv gripe farmaceutske tvrtke utjecale na znanstvenike i službene agencije odgovorne za javno zdravstvo. U konačnici to je rezultiralo rasipanjem sredstva, a što je još gore, nepotrebno su milijuni zdravih ljudi izloženi riziku nepoznatog i nedovoljno testiranog cjepiva”.
Svaka sličnost sa današnjom situacijom je slučajna.
Ove teške optužbe na račun farmaceutske industrije i najvećeg svjetskog zdravstvenog autoriteta – SZO – pojačale su se osobito nakon što je tadašnja poljska ministrica zdravstva Eva Kopacz odbila kupiti cjepivo s argumentacijom da neće raditi “u korist farmaceutske industrije, a na štetu vlastitog naroda” kupujući neprovjerenu djelotvornost “svete vodice”.
Mnogi su tada kritizirali poljsku ministricu i govorili da se igra životima Poljaka (zvuči li vam poznato). Dok se cijela Europa, a s njom i Hrvatska, pokušavala dokopati makar minimalne količine cjepiva, Poljska je mirno čekala razvoj situacije. I tadašnji hrvatski ministar zdravstva Milinović komentirao je postupak svoje poljske kolegice riječima: “Nemam tu političku hrabrost i naručili smo cjepivo prema preporukama SZO-a!”
Saga o svinjskoj gripi i potrebi ili ne potrebi pandemijskog cjepiva zapravo se “zakuhala” u trenutku kad je EMEA, odnosno europska regulatorna agencija koja odobrava lijekove i cjepivo, zaključila da za zaštitu nisu potrebne dvije nego da je dovoljna jedna doza cjepiva, premda je samo nekoliko mjeseci ranije tvrdila suprotno. U tom su trenutku svi koji su kupili cjepivo, na neviđeno još u lipnju, imali ogroman višak cjepiva.
Doda li se tome i činjenica da je odaziv na cijepljenje bio malen ili nikakav, većina se zemalja našla u situaciji da ima goleme viškove cjepiva i ozbiljan manjak novca koji su dali za to isto cjepivo. Iste su ga zemlje tada pokušale“utopiti” onim zemljama koje ga još uvijek nisu kupile. Francuzi su, primjerice, bacili više od 80 milijuna doza.
Umiranje na respiratoru
Hrvatska je, računajući na dvije doze po pacijentu, kupila 1,5 milijuna doza, što bi bilo dovoljno za oko 750.000 građana, koliko ih se cijepi i protiv sezonske gripe svake godine, a pozivu na cijepljenje se odazvalo tek 10 tisuća hrvatskih građana. Boljim rezultatima nije pomogla ni pojačana promocija cijepljenja, pa ni prilično drastičan TV spot koji prikazuje umirućeg pacijenta priključenog na respirator. Rezultat: iskorišteno je manje od 1% skupog cjepiva.
Otkaz zbog istine?
Slabom odazivu građana u Hrvatskoj svakako je pridonijela i priča o sumnjivoj sigurnosti novog cjepiva. I Srećko Sladoljev je smatrao kako je ono nedovoljno ispitano i kako kod nekih cijepljenih za nekoliko godina može kao nuspojavu izazvati teške autoimune bolesti poput reumatoidnog artritisa i multiple skleroze. Optužio je za to pojačivač imunološkog odgovora skvalen, koji sam po sebi nije štetan, ali može dugo opstati u tijelu i učiniti veliku štetu.
Istupi doktora Sladoljeva nisu rezultirali samo slabijim odazivom građana nego i otkazom u Imunološkom zavodu. “I dalje tvrdim da je cjepivo nedovoljno ispitano i potencijano opasno za građane”, nije odustajao od svojih tvrdnji Sladoljev.
‘Dobar’ posao lobista
Ipak, valja priznati da hrvatske zdravstvene vlasti nisu postupile drukčije od onih u ostatku Europe. Cjepivo je kupljeno na neviđeno u trenutku kada je njegov razvoj bio tek u začetku. Sve su vlade, pa tako i naša, postavljene pred gotov čin – tko odbije potpisati, ne može dobiti cjepivo. U općoj histeriji oko smrtonosne nove gripe i jagme oko cjepiva gotovo da nije bilo izbora. Svi su plaćali nešto za što nisu mogli biti sigurni niti da će biti učinkovito, a niti da neće biti nuspojava.
Sada malo tko sumnja da je farmaceutska industrija preko svojih lobista obavila “dobar” posao. Procjene govore da je samo GlaxoSmithKline (GSK), jedan od proizvođača cjepiva, do kraja 2009. godine zaradio barem milijardu funti na cjepivu protiv svinjske gripe. Ista je tvrtka i proizvođač antivirusnog lijeka Relenze, pa je njena zarada još i veća.
Jedan od potpredsjednika tvrtke GSK, Roy Anderson, u isto vrijeme je bio savjetnik britanske vlade za svinjsku gripu. Velika Britanija kupila je 61 milijun doza cjepiva i milijune kutija antivirusnog lijeka Relenze – proizvođač je, naravno, GSK!
Danas znamo da svinjska gripa ipak nije smrtonosnija od obične sezonske nego, štoviše, ima znatno manje umrlih i manje komplikacija.
Većina bogatih zemalja od Francuske do Nizozemske “uvalili” su viškove beskorisnog cjepiva siromašnim zemljama, a ostatak su bacili.
Zlatne koke
Ali, farmaceutski divovi nisu bili zabrinuti. Svoj su posao već bili obavili. Barem kada je riječ o svinjskoj gripi. Sada su samo morali čekati novu histeriju ili, kako bi rekli poklonici teorija zavjere, proizvesti je.
A danas su i to dočekali i sigurno opet zadovoljno trljaju ruke!
