U posljednjem biltenu Hrvatske narodne banke objavljen je grafikon o kretanju bruto plaća .
Ovaj grafikon HNB-a, nastao prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, naime, prikazuje kretanje bruto plaća od 2016. godine, a prema kojemu je na posljednjem mjestu sektor koji možemo opisati kao onaj privatni.
Grafikon prikazuje kretanje bruti plaća u četiri djelatnosti. Zdravstvo, javna uprava i obvezno socijalno osiguranje, prosvjeta i djelatnost koja se klasificira kao “ostatak gospodarstva”. Posljednju možemo nazvati privatnim sektorom.
Realne plaće kontinuirano rastu već šestu godinu zaredom, međutim lanjski rast bio je najslabiji u protekle tri godine. Rekordna je bila 2017., kad je realna plaća skočila 4,2 posto, već sljedeće godine rast je bio osjetno manji (2,8 posto), a lani se dodatno usporio zbog epidemije.
Bitno je naglasiti da grafikon nije idealan jer ne kategorizira sve djelatnosti najdetaljnije moguće, ali je dovoljno obuhvatan da ipak prikaže neke važne trendove. Ključno je da se razlike u plaćama između privatnog i javnog sektora povećavaju, posebno u zadnje dvije godine.
Najviše su plaće u zdravstvu, potom slijedi javni sektor pa prosvjeta. U zdravstvu su plaće u recentnom razdoblju tri tisuće kuna više nego u “ostatku gospodarstva”, dok javni sektor zarađuje dvije tisuće kuna više.
Dodajmo da krivulja obojena smeđom bojom označava prosječnu bruto plaću za sve djelatnosti, što u izvornom grafikonu HNB-a nije naznačeno.
Treba reći i da je nekoliko godina javni sektor bio tek nešto lošije plaćen od zdravstva, a u jednom trenutku 2018. godine prestigao je zdravstveni sektor.
Isto tako, prosvjeta je tijekom svih pet godina stajala lošije od zdravstva i javne uprave, isto onako kao što se svim navedenim djelatnostima nikad nije ni približio privatni sektor koji puni proračun.
Možemo vidjeti da privatnom sektoru plaće ne samo da su niže nego se i brže mijenjaju. Jednostavno privatnici da bi opstali, brže se moraju prilagođavati tržištu. To objašnjava i činjenicu da kada je nastupila kriza uslijed pandemije, privatnici su prvi otpuštali svoje radnike i smanjivali plaće, dok je javni sektor bio gotovo ”imun” na krizu.
