U slavonskom mjestu Bršadin koje se nalazi se na putu između Vinkovaca i Vukovara prošlog je tjedna obnovljena spomen ploča mještanima koji su “žrtve rata od 1991. do 1996. godine”.U biti radi se o Srbima koji su 1991. godine napadali Vukovar.
Na mjesnom groblju ploča je postavljena još 2000. godine, ali na njoj nisu bila uklesana imena stradalih.
“Mi smo sada postavili spomen ploču s imenima ljudi koji su poginuli u proteklom ratu devedesetih godina prošlog vijeka. Prethodna ploča bila je bez ispisanih imena, mi smo sad dodali imena ljudi koji su nastradali kako bismo upamtili one koji su dali svoje živote”, rekao je tim povodom bršadinski paroh Ljubenko Jović, prenosi portal srbi.hr. Pišu i kako je postavljanje ploče financirano javnim novcem Općine Trpinja.
“Postavljanje ove spomen ploče mnogo nam znači jer ne želimo zaboraviti ove ljude koji su stradali, da ne zaboravimo imena i prezimena ljudi koji su nastradali u svom selu, na svojoj njivi, na svom kućnom pragu. Drago mi je što je danas došlo dosta ljudi i što su se odazvali našem pozivu da prisustvuju ovom događaju.”, dodao je jedan od inicijatora postavljanja spomen ploče Željko Zuber.
Događaju je prisustvovao i generalni konzul Republike Srbije u Vukovaru Milan Šapić koji je položio i vijenac.
Podsjetimo, Vukovar je napadnut zajedničkom akcijom JNA i srpskih sastava iz sela koja su okruživala Vukovar (Borovo Selo, Bršadin, Pačetin, Trpinja). U Bršadinu se nalazi i spomenik (bista) ‘narodnom heroju’ Jugoslavije Vasi Đurđeviću.
Ovo nije jedini spomenik koji vrijeđa osjećaje i hrvatske žrtve Domovinskog rata koje su stradale tijekom velikosrpske agresije na RH. U Hrvatskoj u Borovu selu još stoji podignut spomenik četničkom komandantu Vukašinu Šoškočaninu, glavnom odgovornom osobom za masakr nad hrvatskim policajcima u Borovu Selu u svibnju 1991. godine.
Riječ je o najpoznatijem među tridesetak nadgrobnih spomenika u Hrvatskoj pripadnicima agresorske vojske, među njima i sudionicima zvjerskih zločina nad pripadnicima Hrvatske vojske i civilnim stanovništvom.
Zašto se ne uklone takvi spomenici?
U Republici Hrvatskoj još je početkom 1998. izglasan Zakon o grobljima (NN 19/1998) koji u članku 11. st. 4. definira i rješava ovu problematiku. Članak 11. st. 4. glasi: „Natpisi na grobovima i grobnicama ne smiju vrijeđati ničije nacionalne, vjerske ili moralne osjećaje, niti na bilo koji način povrijediti uspomenu na pokojnika.“
Slijedom toga, zastupnik Mosta Miro Bulj uputio je 2018. godine upit Vladi zašto sporni spomenik ne ukloni.
Vlada je na prozivke navela kako ‘kazneno zakonodavstvo RH ne propisuje načine ili postupak uklanjanja postavljenih spomenika ili obilježja te u tom smislu ne predstavlja temelj za uklanjanje spornih objekata iz predmetnog pitanja’.
Na njegov upit odgovorila je građevinska inspekcija Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, javlja tportal.
“Slijedom izloženog, imajući u vidu činjenicu da se radi o spomenicima izgrađenima na groblju, odnosno sukladno odredbama spomenutog pravilnika te da je pitanje uređenja groblja i upravljanje grobljima u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, obavještavamo vas da je kontrola usklađenosti spomenika iz predmetnog zastupničkog pitanja s važećim propisima u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, odnosno komunalnih redara.”, odgovorili su tada.
Do kada će službene vlasti gledati i nijemo promatrati veličanje velikosrpskih ideja i zločinaca?
