Nekada je zaista začuđujuča ovakva šutnja, te nam nije jasno kako se pro hrvatski populizam ne služi najjačim adutima.
Ali možda je tako i bolje neka ISTINA DOĐE NA SVOJE U TIŠINI.
Sveta Stolica je 21. prosinca 2014. pokrenula proces beatifikacije četvorice svećenika Banjolučke biskupije.
Oni su ubijeni početkom i tijekom Drugoga svjetskog rata.
To su:
- župnik u Gumjeri kod Prnjavora Antun Dujlović,
- župnik u Drvaru Waldemar Maksimilijan Nestor,
- župnik u Krnjeuši kod Bosanskog Petrovca Krešimir Barišić
- i župnik u Bosanskom Grahovu Juraj Gospodnetić
U sjeni višegodišnjih događaja u Srbu, u nadmetanju dvaju pogleda na ono što se doista događalo u ovo vrijeme u srpnju 1941. u javnosti je gotovo nezamijećeno prolazi vijest da je počeo proces beatifikacije katoličkog svećenika.
Radi se o don Juraju Gospodnetiću kojeg su ustanici u vrijeme ustanka u srpnju 1941. ispekli na ražnju.
Ove godine u vrijeme zbivanja u Srbu navršilo se 78. obljetnica mučeničke smrti svećenika Jurja Gospodnetića, župnika iz Bosanskog Grahova, a rodom iz Postira na Braču.
Bilo je priča o šatoru A-HSP-a, majicama za dom spremni, citiranja Mesićevih i Pupovčevih govora, citirala su se Savkina razmišljanja iz 1971.
Međutim mučenička smrt četvorice katoličkih svećenika, posebice Jurja Gospodnetića, i pokrenuti proces beatifikacije nije spominjan čak ni od strane boraca za dugo prešučivanu drugu stranu istine o “ustanku u Srbu” i okolici.
Nekada je zaista začuđujuče kako se pro hrvatski populizam ne služi najjačim adutima, a možda je tako i bolje neka istina dođe na svoje u tišini.
Svjedočio vjeru u Bosanskom Grahovu-Tko je bio don Juraj Gospodnetić
Don Juraj Gospodnetić rođen je 9. siječnja 1910. godine u Postirama na Braču, od Ivana i Dinke r. Jurišić. Za đakona je zaređen 10. travnja 1938. a svećenički red primio je u Zagrebu 26. lipnja 1938.
Bio je svećenik Banjolučke biskupije
Svoj prvi i ujedno posljednji dekret za pastoralnu službu u toj biskupiji dobio je krajem kolovoza 1939. g., kada je imenovan vjeroučiteljem i župnikom Bosanskoga Grahova.
Rat ga je zatekao upravo na toj službi, te je stradao u trideset i prvoj godini života.
Ustanici, kasnije će se tvrditi četnici, su ga još u Grahovu mučili, vodili kroz Bosansko Grahovo iživljavajući se na njemu.
Da bi ga na kraju doveli u Srb i ispekli na ražnju. (Pekli su ga živog ili mrtvog, nema pouzdanih podataka!?.)
Beatifikacija je treći od četiri koraka procesa kanonizacije.
Osoba koja je beatificirana dobiva naslov blaženi, kasnije može postati svetim.
Blaženog svetim mora proglasiti papa. Trenutno je nekolicina osoba iz hrvatskog naroda u procesu beatifikacije:
Trenutno je nekolicina osoba iz hrvatskog naroda u procesu beatifikacije:
vlč. Ivan Burik (Neštin, 1928. – Tovarnik, 1991.) ubijen 8. listopada 1991. u župnoj kući u vrijeme srbijanske agresije i okupacije Tovarnika, hercegovački franjevci pobijeni u Širokom Brijegu 1945., službenica Božje majke sestra Klara Žižić, Marije Krucifikse Kozulić (1852. – 1922.), humanitarke i utemeljiteljice Družbe Presvetog Srca Isusova u Rijeci…
Poznate kao Drinske mučenice, pet časnih sestara Družbe kćeri Božje ljubavi iz BiH, po nacionalnosti dvije Hrvatice, dvije Slovenke i jedna Austrijanka, također žrtve četničkog zločina u Goraždu za vrijeme Drugoga svjetskoga rata, proglašene su blaženim.
Dekret je 1. svibnja 2011. javno pročitan u Rimu na Trgu svetog Petra pred dva milijuna hodočasnika.
Autor /H Horvat: braniteljski-portal.com
