Studija je zaključila da je ‘u najboljem slučaju ograničene‘ koristi od zatvaranja potrebno usporediti s njihovim ‘razornim učincima‘ na gospodarstvo i društvo.
Prvi lockdown zbog koronavirusa je ‘vrlo malo ili nimalo’ utjecao na broj umrlih u pandemiji u SAD-u, Ujedinjenom Kraljevstvu i Europi, sugerira nova studija, piše Daily Mail.
Ekonomisti koji su proveli meta-analizu procijenili su da su drakonska ograničenja uvedena na proljeće 2020. – uključujući ostanak kod kuće, obvezne maske i socijalno distanciranje – smanjila smrtnost od covida tek za 0,2 posto.
Upozorili su da su zatvaranja uzrokovala ‘ogromnu ekonomsku i socijalnu štetu’ i zaključili da ih u budućnosti treba odbaciti kao instrument obuzdavanja pandemije.
Analiza koju je vodio profesor sa Sveučilišta Johns Hopkins tvrdi da zatvaranje granica nije imalo nikakav učinak na smrtnost od covida, jer ju je smanjilo za samo 0,1 posto.
S druge strane, analitičari su procijenili da je zatvaranje neesencijalnih trgovina i lokala bila najučinkovitija intervencija, koja je dovela do smanjenja broja smrtnih slučajeva od 10,6 posto.
U njihovom izvješću, koje zasad nije prošlo recenziju, navodi se da je to vjerojatno bilo zbog zatvaranja pubova i restorana u kojima se konzumira alkohol. Zatvaranje škola povezano je sa smanjenjem broja smrtnih slučajeva od 4,4 posto.
Analizu proveli ekonomisti
Istraživači koji se, inače, bave područjem ekonomije, a ne medicine ili javnog zdravstva, na početku su pronašli 18.590 globalnih studija o lockdownu, od kojih su odabrali samo njih 24 na temelju kojih su pokušali odgovoriti na pitanje svog istraživanja.
Kritičari ove studije tvrde da je istraživački tim probrao samo one studije čiji se zaključci poklapaju s njihovim narativom te da postoji sumnja da su autori pristrani jer su i ranije na društvenim mrežama glasno kritizirali odluke o lockdownu i obaveznom cijepljenju. Ista se kritika, naravno, može uputiti i samim kritičarima koji većinom dolaze iz suprotstavljenog tabora zagovornika lockdowna i drugih tvrdih restrikcija.
Dio znanstvene zajednice vjeruje da su, prije pojave cjepiva i antivirusnih lijekova, zatvaranja imala značajan učinak na smanjenje prijenosa virusa, a time i na smanjenje broja hospitalizacija i smrtnih slučajeva uzrokovanih covidom. Drugi pak dio smatra potpuno suprotno.
Istovremeno, sve je više onih koji smatraju da su drakonska ograničenja dovela do porasta smrtnih slučajeva nepovezanih s covidom i za koje se smatra da su rezultat toga što je ljudima bio ograničen pristup zdravstvenoj skrbi.
Čini se da su lockdowni neučinkoviti i neke su mjere kontraproduktivne. Postoje dokazi da je ograničavanje okupljanja zapravo dovelo do većeg broja umrlih.
Na kraju će mjere koje su uvedene u borbi proti pandemije ubiti više ljudi nego što je preminulo od Sars-Cov-2 virusa. Ekonomsku šteta koja je nanešena gospodarstvu je nemjerljiva i osjećati ćemo je dugi niz godina.
Ova pandemija je samo naš proračun koštala više od 50 milijardi kuna. Svaki zaposleni u Hrvatskoj odrekao se gotovo 40,000 kn poreza i doprinosa kako bismo platili troškove raznih „mjera“.
Zbog našeg odgovora na pandemiju izgubili smo jako, jako puno, a dobili nismo gotovo ništa. Prošlost ne možemo promijeniti, no budućnost možemo. Čini se da je broj zaraženih već u padu i uskoro bi se trebalo početi značajnije smanjivati i opterećenje bolnica. Stoga bismo odmah trebali ukinuti sve mjere i nastaviti normalno živjeti.
