Blagdan je Svih svetih, dan kojim Katolička crkva slavi kanonizirane svece te one koji su ostvarili ideal kršćanskoga života, a nisu kanonizirani. Svi sveti slave se 1. studenoga, a taj dan je i državni blagdan u Republici Hrvatskoj. Crkvena liturgija ističe kako u središtu svetkovine Svih svetih nije smrt nego život.
Crkvena liturgija ističe kako u središtu svetkovine Svih svetih nije smrt, nego život. Bog poziva sve ljude svih naroda i svih vremena u vječno zajedništvo svoje ljubavi. Krist je otkupitelj svih ljudi i Bog ih sve poziva da budu sveti.
U židovstvu je bilo poznato štovanje grobova svetih, a tada su bila važna dva groba: proroka Izaije pokraj ribnjaka Siloe i Zaharijin grob u dolini Cedrona. S kršćanstvom se dan smrti počinje nazivati i danom nebeskoga rođenja, što se osobito odnosilo na datum smrti kršćanskih mučenika. Njihovo se štovanje razvilo već u II. stoljeću.
Kršćanski svijet blagdan Svih svetih počeo se slaviti oko 610. godine kada je papa Bonifacije IV. rimski panteon posvetio Bogorodici i mučenicima. Sin Karla Velikog kralj Luj Pobožni na zahtjev pape Grgura IV. uz prihvaćanje svih biskupa, 835. godine proglasio je blagdan Svih svetih zapovjednim blagdanom. Taj blagdan u hrvatskoj znanstvenoj literaturi skoro uopće nije istražen. Stoga se u radu koristite suvremeni terenski zapisi nastajali od 2007. do 2012. godine u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Takvih je u radu tridesetak zapisa iz dvadesetak mjesta. Uoči Svih svetih vjernici poste. Taj blagdan Hrvati u nekim mjestima nazivaju „prvim čelom Božića“ i slave ga kao jedan od najvećih katoličkih blagdana. Slavlje se ogleda u paljenju krijesova, pucanju iz mačkula, svečanim objedima, gradskom glazbom, koledarskim ophodima, kukulezanjskim ophodima i uopće veseljima. Uz taj blagdan vezuje se i proricanje o budućem ženiku. Popodne toga dana odlazi se na groblja, čiste se i cvijećem kite grobovi, pale svijeće.
Slavljenje mučenika
Kršćani su najprije posebno slavili mučenike, a s vremenom su kao posebna svjedočanstva vjere isticani asketi, Bogu posvećene djevice i biskupi. O pojmu svetaca i kanonizaciji, kako se danas podrazumijeva, može se govoriti tek od X. stoljeća. Prva službena kanonizacija dogodila se 993. godine, za vrijeme pape Ivana XV., a prvi kanonizirani svetac bio je sv. Ulrik.
Prema Drugome vatikanskom saboru štovanje svetih proistječe iz trajne povezanosti zemaljske i nebeske Crkve – pripadnici jedne i druge, iako na različit stupanj i način, sudjeluju u istoj ljubavi prema Bogu i bližnjemu te pjevaju istu pjesmu slave svojem Bogu.
Dušni dan
Dušni dan slavi se svake godine 2. studenoga, kada se katolici prisjećaju svih svojih pokojnika, a na taj dan ljudi se mole za duše dragih pokojnika i za njih pale svijeće na grobovima.
Dušni dan posvećen je pokojnicima, a nastao je na poticaj sveca, benediktinskog opata iz Clunyja, svetog Odilona. Krajem I. tisućljeća već se na mnogim mjestima nakon blagdana Svih svetih slavio i Dušni dan.
Taj spomendan godine 998. sveti Odilon službeno je uveo u Cluny, o kojem je bilo ovisno oko tisuću benediktinskih samostana. Preko benediktinaca blagdan se proširio po Europi, a Vatikan ga je službeno potvrdio 1311.
