Zanimljivosti

Višnja Starešina: Vučiću se nije lako odreći brata Vladimira!

Vučiću bi najviše odgovaralo da ga EU, ali i Putin, ništa ne pita i ništa ne traži. Jer i jedne i druge ne može potpuno odbiti, a ni potpuno udovoljiti njihovim zahtjevima.

Da je Putin uspio u ‘blitzkrieg‘-invaziji pokoriti Ukrajinu s vrlo malo ispaljenih metaka, opasnost od izazivanja ratnog sukoba u BiH bila bi realna. No Putinova opcija brzog pokoravanja Ukrajine, srećom, nije uspjela, piše Višnja Starešina u svojoj novoj kolumni za lidermedia.hr.

Kolone oklopnjaka gmižu po cestama BiH prema EUFOR-ovim bazama, a pojačane ophodnje njegovih vojnika šetaju ulicama bosanskohercegovačkih gradova. Doduše, pojačane su samo za petstotinjak vojnika, ali važno je da ih pojačano fotografiraju. Francuski Rafalei nadlijeću nebo BiH. A europski mediji, poglavito njemački, stvaraju ozračje da je BiH gotovo sigurna sljedeća točka ratnog sukoba između Zapada i Putinovih najpoznatijih balkanskih vazala predvođenih voždom Republike Srpske (RS) Miloradom Dodikom i srpskim voždom i predsjednikom Aleksandrom Vučićem.

Pitam se koji bi u ovom trenutku bio motiv Dodika ili Vučića povlačiti političke poteze (npr. vezane uz odcjepljenje RS-a) koji bi mogli izazvati ratnu eskalaciju u BiH.

Vučićeva noćna mora

Da je Vladimir Putin uspio u blitzkrieg-invaziji na Ukrajinu svrgnuti ukrajinsko državno vodstvo, uspostaviti prorusku marionetsku vladu i pokoriti Ukrajinu s vrlo malo ispaljenih metaka, opasnost od izazivanja ratnog sukoba u BiH bila bi realna. Osobito ako bi Zapad, a poglavito EU, ostao razjedinjen kao što je bio prije invazije – svaka država sa svojim interesnim kalkulacijama.

To bi Putinu svakako dalo krila da pokuša destabilizirati Balkan, ohrabrilo bi Dodika u secesionističkim nakanama i ostavilo širi manevarski prostor Vučiću. No Putinova opcija brzog pokoravanja Ukrajine, srećom, nije uspjela. Štoviše, vrlo je izgledno da je poslao rusku vojsku u dugi osvajački rat iz kojeg se neće moći izvući ni jednostavno, a ni pobjednički.

Zapad je nedvosmisleno i jedinstveno stao na stranu Ukrajine, uključujući i EU kao najkompleksniju strukturu, sankcije su (već) ozbiljno pogodile Putina i u takvim mu okolnostima nije u interesu otvarati novo bojište na Balkanu. To više što bi uz danas ujedinjeni Zapad tu bitku sigurno izgubio. U tim novim okolnostima u interesu je najistaknutijega Putinova proizvođača problema na Balkanu Milorada Dodika da ga se što manje primjećuje. A ne da izaziva sukob sa Zapadom.

IAKO ZASAD NE POSTOJI OPASNOST OD IZRAVNIH ORUŽANIH SUKOBA NA BALKANU, MOGUĆI SU RAZLIČITI DESTABILIZACIJSKI POTEZI I POKUŠAJI U SVIM DRŽAVAMA KOJE EU OZNAČAVA KAO ZAPADNI BALKAN, ALI I U SUSJEDNIM DRŽAVAMA POPUT HRVATSKE

Dosadašnja velika politička kombinatorika Aleksandra Vučića u kojoj je igrao i sa Zapadom i s Rusijom, uz dodatne partnere Kinu i Tursku, u ovom trenutku postaje njegova najveća noćna mora. I to uoči parlamentarnih izbora u Srbiji. Najviše bi mu odgovaralo da ga EU, ali i Putin, ništa ne pita i ništa ne traži. Jer i jedne i druge ne može potpuno odbiti, a ni potpuno udovoljiti njihovim zahtjevima.

Uz Putina ga veže duboko rusko-srpsko bratstvo i dugovi, do ucjenjivosti. Uz EU ga vežu obostrana obećanja i bolja perspektiva, ali nije mu lako odreći se brata Vladimira. A nikako mu sad nije u interesu biti krivac za bilo kakav ratni sukob na Balkanu – ni u BiH ni na Kosovu ni u Crnoj Gori.

I s nelagodom čeka poruku EU i nove njemačke politike, koja se preko noći stubokom promijenila prema Rusiji, a s kojom će ovih dana Beograd, Sarajevo i Prištinu pohoditi njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock. No nije vjerojatno da će Baerbock u ime Njemačke, a i u ime EU, pred Vučića postaviti baš ultimativne zahtjeve (striktna provedba EU sankcija prema Rusiji). I jednoj i drugoj strani trenutačno odgovara status quo i ‘nesvrstani’, ali primireni Vučić. Iako to Baerbock vjerojatno neće tako pomirljivo javno izgovoriti.

Operacije ispod radara javnosti

Iako zasad ne postoji opasnost od izravnih oružanih sukoba na Balkanu koji bi bili rezervno bojište rata u Ukrajini, mogući su različiti destabilizacijski potezi i pokušaji (slabljenje, rušenje ili promjene vlada) u svim državama koje EU označava kao zapadni Balkan (Crna Gora, BiH, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Albanija, Srbija), ali i u susjednim državama poput Hrvatske.

No uzrok sukobljenih interesa u ovom slučaju nisu teritorijalne pretenzije, već je riječ o bitci za zauzimanje pozicija u pretvorbi, transformaciji, prodaji ili tek nominalnoj promjeni vlasništva nad imovinom i poduzećima ruskih oligarha pogođenih zapadnim sankcijama. To su operacije preko kojih će se mijenjati energetska, gospodarska i financijska struktura ne samo zapadnog Balkana već i cijele Europe. Ili će se, u dijelu slučajeva, mijenjati samo vlasničke etikete, a sadržaj će ostati isti. I to su operacije koje će velikim dijelom ostati ispod radara javnosti.

A oni EUFOR-ovi Rafalei na nebu iznad BiH i oklopnjaci na njezinim cestama? Pa oni su tu da pokažu koliko je EU snažan i jedinstven na Balkanu. Osobito kada nema za rat zainteresiranog protivnika. Nešto kao najbolji čuvari plaže u zimskom razdoblju. 

www.crodex.net

POŠALJITE NAM VAŠU VIJEST

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Back to top button