Operacija Skok 2 odvijala se od 4. do 11. lipnja 1995. godine na području jugozapadne BiH, a u njoj su zajednički sudjelovale postrojbe HV-a i HVO-a, kao nastavak operacije Skok 1 iz travnja kada je pod kontrolu stavljena planina Dinara, s ciljem razbijanja neprijatelja na smjeru koji vodi prema Bosanskom Grahovu i staviti pod kontrolu dalekometnog topništva Bosansko Grahovo i Glamoč.
Hrvatske snage koje su sudjelovale u ovoj akciji bile su: 4. gbr, 3/126. dp, 1. HGZ, 1. bojna 1. gbr HV, 264. izvidničko – diverzantska satnija Zbornog područja Split, 3. gbr HVO i SP MUP HR HB.
Sama operaciju započela je napadom u smjeru sela Crni lug, a kreće se istovremeno u smjeru uzvisina iznad Crvenih greda na Dinari te prema sjevernom dijelu Livanjskog polja.
Prvog dana akcije svi ciljevi su dostignuti i nakon daljnjih napora na širenju istočnom i zapadnom stranom Livanjskog polja, snage su se spojile na sjevernom rubu. U narednim danima oslobođeni su Mali i Veliki Šator. Linija bojišnice nije pomicana nakon utvrđivanja položaja.
General Ante Gotovina treći dan ove akcije opisao je u svojoj knjizi “Napadni bojevi i operacije HV i HVO” ovim riječima:
“Važno je reći kako neprijatelj tog dana još uvijek nije uspijevao srediti i ojačati svoju obranu smjerom Crni Lug – Bosansko Grahovo. Na drugoj strani 4. gbr nastavila je uređivati dostignutu crtu M. Orlovac – Ražnjevića glava – TT 1466 – Veliki bat, a 126. dp tijekom dana je nastavila utvrđivati svoju crtu obrane smjerom Rupe – Antića glava – Dražića dolac. Postrojbe 1. HGZ i 264. IDS ovladale su položajem Babin grad TT 1356, te su imale daljnju zadaću nastaviti napadaj i sljedećeg dana ovladati objektom Mali Šator TT 1607. Postrojbe 3. gbr HVO zadržale su se na V. Sniježnjači u blizini Talijanovog vrha.”
Završetkom operacije Glamoč i Bosansko Grahovo, kao i cesta koja ih povezuje, stavljeni su pod kontrolu hrvatskog topništva, što je značajno oslabilo srpski pritisak na Bihać, čime je vjerojatno izbjegnuto da Bihaćki džep doživi sudbinu Srebrenice. Srpske snage bile su prisiljene povući se s tog bojišta i koncentrirati se na Glamoč i Grahovo.
Oslobođeno je područje širine 30 km, a dubine 14 km – ukupne površine oko 450 četvornih kilometara. Hrvatske postrojbe potisnule su neprijatelja prema Bosanskom Grahovu i Glamoču.
Operacija je stvorila preduvjete za osvajanje Bosanskog Grahova a time i ugrožavanje Knina koji je bio centar četničke pobune. Stvoreni su preduvjeti za operaciju „Ljeto 95“ i operaciju Oluja.
