DomovinaGospodarstvo

Ovo je najteži udarac koji su zadali hrvatskoj državi od njezine samostalnosti!

Ni Zlatko Mateša, ni Borislav Škegro, ni Marko Škreb, ni Franjo Luković, ni Božidar Prka, ni Jakša Barbić nikad nisu položili račune za možda najteži udarac koji su zadali hrvatskoj državi od njezine samostalnosti.

ANALIZA: U samo godinu dana, Ivica Račan je strancima prodao 44.2% ukupnog hrvatskog bankarstva

Odmah nakon što su Ivica Račan i Stipe Mesić početkom 2000. godine preuzeli vlast, počela je najveća rasprodaja hrvatskih banaka strancima. U samo godinu dana, strancima je prodano 44.2% ukupnog hrvatskog bankarstva, a do kraja 2003. godine stranci su postali vlasnici 90.8 posto hrvatskih banaka.

Banke imaju ključnu ulogu u gospodarstvu svake države, pa tako i u Hrvatskoj. Građani u njima drže svoju ušteđevinu, po uvjetima koje one određuju. S kapitalom građana, koji je pod njihovom kontrolom, banke mogu kreditirati druge građane ili poduzeća, opet po uvjetima koje same određuju.

Banke tako imaju moć odlučivati koga žele kreditirati i pod kojim uvjetima, a koga ne. Cjelokupna vanjska trgovina i sav novac koji u državu ulazi ili iz nje izlazi također je u optjecaju preko banaka.

Ako banke odluče uskratiti kreditiranje gospodarskih aktivnosti ili jednog dijela gospodarstva, taj će se dio polako gušiti i gasiti.

U Hrvatskoj su banke prečesto kreditirale privatnu potrošnju, a ne gospodarske aktivnosti, pogotovo proizvodnju,  koja je danas još uvijek manja nego što je bila prije rata – prije 20 godina.

Takva politika gušenja hrvatske proizvodnje i poticanja potrošnje građana pogoduje onim zemljama iz našeg okruženja koje na hrvatsko tržište žele plasirati što više svojih proizvoda. Naravno, to je jako dobro za te zemlje jer se tamo stvaraju radna mjesta, ali jako loše za Hrvatsku jer ona uvozi sve više stranih proizvoda i gubi svoja radna mjesta.

Banke također mogu bitno utjecati na konkurentnost hrvatskoga gospodarstva jer ako mu nedostaju sredstva za investiranje u proizvodnju, ili ako su ta sredstva znatno skuplja nego u drugim državama, onda je jasno da će već u startu biti u neravnopravnu položaju.

Nekoliko stranih banaka u Hrvatskoj ne bi bilo velik problem, ali kada je 94% hrvatskog bankarskog sektora u stranim rukama, onda to nije problem nego katastrofa.

Stanje bankarstva u Hrvatskoj ovako je opisao stručnjak zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Slavko Kulić: Privatizirane hrvatske banke u rukama su stranih državnih banki, a financijski sektor razdvojen je od proizvodnog. Banke zato nemaju nikakvu obavezu financirati naše gospodarstvo i naše zapošljavanje, pa to ni ne čine nego omogućavaju neprestanu potrošnju. Kuna zato nije valuta, nego samo sredstvo konverzije.

Hrvatska narodna banka ima samo ograničenu moć nadzora stranih banaka i ograničenu moć reguliranja njihova ponašanja. Ulaskom u Europsku uniju ta moć je još dodatno ograničena jer HNB mora uvažavati smjernice i primat Europske središnje banke.[1]

Kako sada stvari stoje, Italija, Austrija, Njemačka i Francuska imaju korist od svake kune koja prođe kroz bankarski sustav u Hrvatskoj. Da su banke u hrvatskom vlasništvu, dobit bi ostajala u Hrvatskoj umjesto što odlazi u druge države. U tom slučaju bankarski sustav bi bogatio Hrvate i Hrvatsku, a kako sada stvari stoje, on služi za izvlačenje novca iz Hrvatske i za njezino dugoročno iskorištavanje.

Ulaskom u Europsku uniju, dakle na jedinstveno tržište pod izravnom kontrolom Bruxellesa, i ostatak hrvatskoga gospodarstva pao je pod gotovo totalnu kontrolu stranaca, kao što su pale hrvatske banke, Hrvatski telekom, INA, Pliva, hoteli i brojna druga hrvatska poduzeća. Hrvatski narod je potpuno izložen milosti ili nemilosti stranog kapitala i stranih interesa.

TKO SU VLASNICI BANAKA U HRVATSKOJ?

Ovo je najteži udarac koji su zadali hrvatskoj državi od njezine samostalnosti!
crodex.net

Zagrebačka banka (Zaba) najveća je banka u Hrvatskoj i u većinskom je vlasništvu talijanske bankarske grupacije UniCredit. Hrvatska narodna banka procjenjuje da joj je 30. lipnja 2009. ukupna imovina (aktiva i pasiva) iznosila 91 milijardu i 245 milijuna kuna. Formalni vlasnici Zabe su Bank Austria (84%) i njemačko osiguravajuće društvo Allianz (12%), no pravi je većinski vlasnik talijanski UniCredit, koji je ujedno i vlasnik Bank Austrije. Zahvaljujući visokim kamatama koje ubire od hrvatskih građana, čista dobit Zabe samo u prvih šest mjeseci 2009. godine iznosila je 684 milijuna kuna.

Samo u Republici Hrvatskoj, Zaba ima više od 130 poslovnica, 840 bankomata i 46 poduzetničkih i komercijalnih centara, čija se vrijednost, u smislu nekretnina, procjenjuje na više od milijardu kuna.

Osim bankarstva, Unicredit je preko Zagrebačke banke razvio aktivnosti i na području nekretnina. Zaba je stopostotni vlasnik Zane, jedne od najvećih agencija za procjenu i prodaju hrvatskih nekretnina, koja ima podružnice u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku, Varaždinu, Mostaru i Sarajevu. Zaba također investira u nekretnine, pa je tako među ostalim i vlasnik Kaptol centra u Zagrebu.

U Nadzornom odboru su gotovo isključivo Talijani i Nijemci, i to Franco Andreeta, Carlo Marini, Carlo Vivaldi, Stephan Winkeimeier, Fabrizio Onida, Klaus Junker, Torsten Leue, Graziano Cameli, Robert Zadraz i Erich Hampel. S obzirom na takav sastav, mala je vjerojatnost da se rasprave i sastanci Nadzornog odbora vode na hrvatskom jeziku, kako to nalaže zakon.

Privredna Banka Zagreb (PBZ Grupa)

Privredna banka Zagreb druga je najveća banka u Hrvatskoj, s ukupnom imovinom koja premašuje 62 milijarde kuna. Većinski je vlasnik talijanska bankarska grupacija Intesa, koja drži 77% kapitala, te Europska banka za obnovu i razvoj, s 21%. Čista dobit PBZ-a u prvih šest mjeseci 2009. iznosila je 522 milijuna kuna. PBZ je također stopostotni vlasnik Međimurske banke. PBZ je vodeća investicijska banka u Hrvatskoj, ima svoj investicijski fond, PBZ Invest, i svoj obvezni mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje.

PBZ po cijeloj Republici Hrvatskoj ima više od 230 poslovnica, ispostava i zgrada čija se kapitalna vrijednost procjenjuje na više od 840 milijuna kuna.

I PBZ se, osim bankarstvom, uključio i u hrvatsko tržište nekretnina, na kojem je također jedan od većih igrača. Stopostotni je vlasnik PBZ Nekretnina čije su osnovne djelatnosti kupoprodaja, procjena vrijednosti, ali i projektiranje i gradnja nekretnina. PBZ je tako postao jedno od većih građevinskih poduzeća s osiguranim kreditnim linijama o kojima hrvatski građevinari mogu samo sanjati.

U Nadzornom su odboru samo stranci, i to: Paolo Grandi, Massimo Pierdicchi, Massimo Malagoli, Anne Fossemale, Rosario Strano, György Surányi, predsjednik, Paolo Grandi i BeataKisné Földi. I ovdje je malo vjerojatno da bi se sastanci Nadzornog odbora mogli voditi na hrvatskom jeziku, kako to nalaže hrvatski zakon.

Erste & SteiermarkischeBank treća je po veličini banka u Hrvatskoj i raspolaže ukupnom imovinom od 47 milijarda i 706 milijuna kuna. Gotovo stopostotni vlasnik (96%) austrijski je Erste&Steiermarkische Bank Holding. Čista dobit Erste banke u prvih šest mjeseci 2009. iznosila je 315 milijuna kuna.

Erste banka diljem Hrvatske ima 124 poslovnice, 460 bankomata i brojne administrativne zgrade čija se kapitalna vrijednost procjenjuje na više od 407 milijuna kuna. Vlasnik je Erste Plavog (obveznog i dobrovoljnog) mirovinskog fonda, u suradnji s grupacijom stranih partnera, među kojima su slovenski Triglav i TBIH sa sjedištem u Amsterdamu, čiji je međutim većinski vlasnik Vienna Insurance.

Kao i ostale vodeće strane banke u Hrvatskoj, i Erste banka uključila se u hrvatsko tržište nekretnina zasebnim poduzećem Erste nekretnine čiji je suvlasnik zajedno s vodećom češkom agencijom Realitni Spoločnost Česke i austrijskim Real Immobilienvermittlung Gmbh. Temeljna je djelatnost Erste nekretnina kupoprodaja hrvatskih nekretnina.

U Nadzornom odboru nema ni jednoga Hrvata. Tamo sjede Herbert Juranek, predsjednik, Franz Kerber, Kristijan Schellander, Gerhard Maier, Peter Nemschak, Reinhard Ortner i Ernst Gideon Loudon. Vrlo je malo vjerojatno da oni međusobno govore hrvatski.

Raiffeisenbank Austria (RBA) četvrta je banka po veličini u Hrvatskoj, s ukupnom imovinom od 38 milijarda 178 milijuna kuna. Vlasnici su Raiffeisenbank International (75%) i Raiffeisenbank Beteiligungs (25%). Čista dobit Reiffeisenbanke u prvih šest mjeseci 2009. iznosila je 250 milijuna kuna.

RBA u Hrvatskoj ima više od 70 poslovnica, raspoređenih u 37 gradova, čija se kapitalna vrijednost procjenjuje na više od 402 milijuna kuna.

Osim klasičnog bankarstva, RBA je pod svojim brendom također osnovala zasebna poduzeća koja su specijalizirana za leasing i elektroničke transakcije, a ima i svoje mirovinske fondove (obvezne i dobrovoljne), fond za investiranje i stambenu štedionicu – najveću u Hrvatskoj.

Hrvatska poštanska banka (HPB)

Hrvatska poštanska  banka (HPB)  tek je sedma po veličini u Hrvatskoj, s ukupnom imovinom od 15 milijarda i 79 milijuna kuna. HPB je najveća banka u hrvatskom vlasništvu, a vlasnici su Hrvatska pošta (41%), Hrvatski fond za privatizaciju (33%) i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (25%). U prvih šest mjeseci 2009. HPB je postigla čisti gubitak od 85 milijuna kuna.

Službeni podatci o poslovanju HPB-a, kojima raspolaže Hrvatska narodna banka, nisu međutim pouzdani jer je bivša uprava, koju je predvodio Sanaderov odabranik Josip Protega, izgleda krivotvorila izvještaje. Sredinom 2009. imenovana je nova uprava, a stara je većim dijelom završila u istražnom zatvoru.

HPB posluje uglavnom u poslovnicama Hrvatske pošte, ali ima i svoje 34 poslovnice,  9 podružnica i poslovne zgrade čija se kapitalna vrijednost procjenjuje na 178 milijuna kuna.

Osim klasičnog bankarstva, HPB nudi i nekoliko investicijskih fondova preko HPB Investa, stambenu štednju preko HPB Stambene štednje te usluge procjene i kupoprodaje nekretnina preko HPB Nekretnine.

Od deset najvećih banaka u Hrvatskoj, samo jedna – Hrvatska poštanska banka – u većinskom je hrvatskom vlasništvu, i to tek na razmjerno niskom sedmom mjestu, s ukupnim udjelom u hrvatskom bankarstvu od samo 4,1%.

Dolazak novih stranih banaka

Ulaskom u EU zadnjih godina pojavljuju se nove strane banke koje do sada nisu poslovale u Hrvatskoj.

Tako je hrvatsko tržište potpuno otvoreno svim europskim bankama koje žele poslovati u Hrvatskoj, pa će biti ugroženo i ovo malo bankarskog sektora koje nam je preostalo. Učvršćivanje sadašnjih stranih banaka te dolazak novih znači da će strani kapital i strani interesi čvrsto i dugoročno zavladati domaćim hrvatskim bankarstvom, koje ne će imati gotovo nikakvih izgleda da se ikada oporavi i vrati u hrvatsko vlasništvo.

Kako su hrvatske banke prodane strancima

Jedan je od rijetkih komentatora koji je imao hrabrosti javno upozoriti na kolonijalno stanje u hrvatskom bankarstvu Milan Ivkošić. On je to u Večernjem listu sažeto opisao ovako:

Hrvati su svojevrsno roblje banaka, od kojih je 95 posto u stranom vlasništvu. One u Hrvatskoj ne postoje radi građana i gospodarstva nego obratno – radi ekstraprofita do kojeg dolaze iscrpljujući i građane i gospodarstvo.

Već je postalo dosadno ponavljati kako su hrvatske banke sanirane sa 87,4 milijarde, a prodane za 5,4 milijarde kuna.

Zna se, imenom i prezimenom, tko su bili glavni sudionici te prodaje i tko se žestoko borio za to da se kupci oslobode obveze da novac potrošen za sanaciju vrate. Ali ni Zlatko Mateša, ni Borislav Škegro, ni Marko Škreb, ni Franjo Luković, ni Božidar Prka, ni Jakša Barbić nikad nisu položili račune za možda najteži udarac koji su zadali hrvatskoj državi od njezine samostalnosti.

…kad odobravaju kredite gospodarstvu, efektivne kamate su išle čak do 13 posto, što je tvrtkama nepodnošljivo i što zapravo hrvatsku privredu sputava i unazađuje. U matičnim zemljama tih banaka kamate su za iste zajmove višestruko niže nego u Hrvatskoj, pa je u njima nezamislivo takvo lihvarsko poslovanje.

Svemu tome unatoč, hrvatska vlast nema hrabrosti da preko Hrvatske narodne banke i na druge načine obuzda to nezapamćeno profiterstvo. Štoviše, velike državne tvrtke, grad Zagreb i drugi financijsko poslovanje obavljaju preko tih stranih banaka, omogućujući im tako da raspolažu kapitalom za koji nisu prolili ni kapi znoja. Zašto? Pa zato što su strani vlasnici banaka iz država koje imaju odlučujuću ulogu u Europskoj uniji.

Stjepan Mesić i Ivica Račan

Tko je rasprodao hrvatske banke?

Odmah nakon što su Ivica Račan i Stipe Mesić početkom 2000. godine preuzeli vlast, počela je najveća rasprodaja hrvatskih banaka strancima. U samo godinu dana, strancima je prodano 44.2% ukupnog hrvatskog bankarstva, a do kraja 2003. godine stranci su postali vlasnici 90.8 posto hrvatskih banaka.

Pokojni predsjednik Tuđman se u načelu protivio rasprodaji hrvatskih banaka strancima, tako da je koncem 1998. godine samo 6.7 posto hrvatskog bankarstva bilo u stranom vlasništvu. Od ukupno 60 banaka koje su tada poslovale u Hrvatskoj, njih je 50 bilo u hrvatskom vlasništvu, dok su stranci kontrolirali deset manjih banaka s ukupnom aktivom manjom od 7 posto. Kada je Tuđman već obolio, tadašnji predsjednik Vlade Zlatko Mateša i potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro prvi počinju s rasprodajom.  Samo u 1999. godini, oni strancima prodaju 33 posto hrvatskog bankarstva, da bi nakon preuzimanja vlasti, započeti posao dovršili novi premijer Ivica Račan i njegov ministar financija Mato Crkvenac.

IME BANKEUKUPNA IMOVINA(Milijuni Kuna)DOBIT 2009(Milijuni Kuna)(prvih 6 mjeseci)% TRŽIŠTA 
Zagrebačka Banka91476,3684,424.85
Privredna Banka Zagreb62220,1521,616.90
Erste&Steiermarkische Bank47704,9315,312.96
Raiffeisenbank Austria38177,8250,510.37
Hypo Alpe-Adria Bank37193,9264,510.10
Splitska Banka27325,6181,17.42
Hrvatska poštanska banka15079,4-85,44.10
OTP Banka Hrvatska12495,151,13.39
Volksbank7872,729,32.14
Međimurska Banka2810,031,10.76
Podravska Banka2617,213,20.71
Jadranska Banka2264,114,90.61
Istarska Kreditna Banka Umag2187,313,30.59
Karlovačka Banka2167,44,60.59
Banco Popolare Croatia2001,4-23,60.54
Croatia Banka1747,1-11,70.47
Kreditna Banka Zagreb1442,76,40.39
Credo Banka1336,66,20.36
Centar Banka1336,16,00.36
Imex Banka1232,12,50.33
Vaba Banka Varaždin1230,62,40.33
Partner Banka1178,35,40.32
Štedbanka1071,819,20.29
Slatinska Banka1068,23,40.29
Banka Kovanica1066,0-13,20.29
Veneto Banka857,4-18,50.23
BKS Banka567,4-0,80.15
Banka Brod439,32,70.12
Samoborska Banka383,80,70.10
Nava Banka333,4-1,50.09
Banka Splitsko-Dalmatinska202,20,20.05
Primorska Banka140,8-2,00.04
Obrtnička Štedna Banka130,6-0,30.04

[1] Prema članku 127 (2) Ugovora o funkcioniranju Europske unije, kao jedan od prvenstvenih ciljeva sustava središnjih banaka Europske unije (ESSB) navodi se i održavanje i upravljanje službenim deviznim rezervama država članica. O budućem podređenom položaju Hrvatske narodne banke govori i članak 131 prema kojemu: Svaka država članica jamči da je njeno nacionalno zakonodavstvo, uključujući zakonske propise nacionalne središnje banke, u skladu s Ugovorima i Statutom ESSB-a i ESB-a. ESB je kratica za Europsku središnju banku.

[2] Večernji list, 20. 3. 2010.

[3] Jutarnji list, 20.3.1995

[4] Večernji list, 25.2.2010

crodex.net / hr.svijet.net

POŠALJITE NAM VAŠU VIJEST
Putem...
Marijan Bošnjak

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Back to top button