Politički analitičar, branitelj i Dubrovčanin Ivica Granić podsjetio se u Facebook objavi 1. listopada 1991. godina. Dana kada je tzv. JNA i srpsko-crnogorski agresor započeo napad na Dubrovnik.
Na današnji dan 1991. godine istočni barbari, Srbi i Crnogorci, napali su Dubrovnik.
Na današnji dan 1991. godine građani grada Dubrovnika ostali su bez struje i bez vode, opkoljeni.
Na današnji dan 1991. godine započelo je razaranje Dubrovnika.
Piše: Ivica Granić
Pokušaj izdaje
A samo par mjeseci nakon početka okupacije Grada pojedini građani Dubrovnika potpisali su zapravo klasičan akt izdaje – predlagali su razoružavanje tada već uništenog Dubrovnika.
Da, razoružavanje i predaju grada Dubrovnika.
U tom trenutku imena potpisnika više nisu važna, ali ostaje činjenica da Hrvate stoljećima prati usud izdaje. Tada se ona prikladno nazvala „demilitarizacijom grada“.
U Proglasu objavljenom u Glasu grada 13. studenog 1991. navodi se:
„Zbog izuzetno teške situacije treba razmišljati o demilitarizaciji u cilju zaštite ljudskih života i povijesnog blaga, što podrazumijeva razoružanje hrvatskih branitelja i odlazak iz grada svih koji nemaju dubrovačko boravište.“
Dakle, predlagalo se ne samo razoružavanje Grada, nego i odlazak dragovoljaca iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine koji su došli pomoći u obrani Dubrovnika.
Objavljen je čak i Nacrt sporazuma s JNA, u kojem se precizno opisivalo:
- tehnika razoružanja,
- predaja lakog i teškog oružja,
- deportacija „stranih plaćenika“,
- uspostava Policijske stanice Dubrovnik u predratnim okvirima.
Reakcija državnog vrha
Hrvatski državni vrh brzo je reagirao. Ministar Gojko Šušak sazvao je hitan sastanak i zapovjedio pokretanje planova i akcija za oslobađanje Dubrovnika.
Mnogi dragovoljci krenuli su prema Gradu, a značajne količine oružja s Korčule i Pelješca prebačene su tajnim kanalima.
Dana 23. studenog 1991. general zbora Antun Tus, načelnik Glavnog stožera HV-a, piše tadašnjem gradonačelniku Peru Poljaniću:
„Ponuđeni prijedlog predstavlja sramnu kapitulaciju hrvatskog naroda i Hrvatske vojske i predaju grada Dubrovnika agresoru. Dubrovnikom se ponosi cjelokupni hrvatski narod i vi i vaši suradnici ne smijete dozvoliti da sramota predaje padne na vas i vaš grad…“
Herojska obrana
Unatoč izdaji, hrabri dubrovački branitelji – HV, MUP, HOS i ONB – zajedno s dragovoljcima i građanima, obranili su Grad na svim ključnim točkama:
- Sustjepan,
- Srđ,
- Belvedere,
- Brgat i druga bojišta.
Poseban fenomen bilo je osnivanje od strane Dubrovčana ONB – Odred naoružanih brodova.
Plovila u vlasništvu domaćih ljudi, naoružana tek lakim oružjem, bila su žila kucavica opskrbe grada – „živi tunel“ koji je povezivao opkoljeni Dubrovnik s ostatkom Hrvatske.
Bio je to istinski sraz Davida i Golijata: mali gliseri i barke nasuprot topovnjačama JNA.
Oslobođenje juga
Krajem svibnja 1992. godine oslobođen je hrvatski jug, čime je okončana opsada i deblokada Dubrovnika.
Grad koji je trebao pasti – ostao je nepokoren.
