Petnaestogodišnjaci nikada nisu lošije rješavali PISA testove. Hrvatska je ponovno ispod prosjeka OECD-a, ali jednostavno objašnjenje prema kojemu je za sve kriva umjetna inteligencija ne prolazi ozbiljniju provjeru podataka.
Objavljeni su rezultati istraživanja PISA 2025., najvećeg međunarodnog ispitivanja znanja i sposobnosti petnaestogodišnjaka. Rezultati su izazvali pravu paniku: prosječna postignuća učenika u čitanju, matematici i prirodoslovlju pala su na najnižu razinu otkako se provodi ovo istraživanje.
Hrvatski učenici u prirodoslovlju su ostvarili 476 bodova, šest manje od prosjeka OECD-a, koji iznosi 482 boda. Hrvatska je tako ponovno završila u donjem dijelu europske obrazovne ljestvice, premda njezin rezultat od 2022. do 2025. nije dramatično promijenjen. OECD-ovi rezultati PISA 2025.
Čitanje se urušava, matematika tone
Slika na razini razvijenih zemalja još je lošija. Od 2015. do 2025. prosječan rezultat država OECD-a pao je:
- u prirodoslovlju sa 489 na 482 boda
- u matematici s 485 na 463 boda
- u čitanju s 489 na samo 461 bod
Čitanje je, dakle, u samo deset godina potonulo za čak 28 bodova, a matematika za 22. OECD upozorava da petina petnaestogodišnjaka više ne doseže osnovnu razinu znanja ni u jednom od triju područja. Godine 2022. takvih je učenika bilo 16 posto, a danas ih je 20 posto. Cjelovito izvješće OECD-a
Riječ je o mladima koji uskoro izlaze na tržište rada, a imaju ozbiljne teškoće s razumijevanjem pročitanog teksta, osnovnim matematičkim zaključivanjem i primjenom znanstvenih činjenica.
Je li za sve kriv AI?
Najlakše bi bilo krivnju svaliti na ChatGPT i druge AI alate. Učenici danas mogu u nekoliko sekundi dobiti sadržaj lektire, napisanu zadaću ili riješen zadatak bez čitanja knjige i bez ozbiljnog razmišljanja.
Problem je, međutim, što se pad rezultata pojavio prije masovne uporabe generativne umjetne inteligencije. Prvi veliki udar dogodio se tijekom pandemijskih godina, kada su škole bile zatvorene, nastava prebačena pred ekrane, a dio učenika izgubio radne navike koje nikada nije potpuno vratio.
AI zato nije mogao biti uzrok cijelog desetogodišnjeg pada. Može ga, međutim, dodatno ubrzati ako učenicima postane zamjena za čitanje, pisanje i samostalno razmišljanje.
OECD je utvrdio da umjerena uporaba digitalnih alata u učenju može biti korisna, dok su pretjerano korištenje uređaja i digitalno ometanje povezani sa slabijim rezultatima. Više od četvrtine učenika navodi da ih drugi učenici svojim uređajima ometaju tijekom većine ili svih sati prirodoslovlja.
Drugim riječima, problem nije računalo koje pomaže učeniku da nešto nauči. Problem nastaje kada računalo misli umjesto njega.
Udio učenika imigrantskog podrijetla porastao je, ali to nije cijela priča
Dio komentatora pad rezultata objašnjava promjenom sastava učenika. Udio učenika imigrantskog podrijetla u promatranim državama OECD-a doista je rastao i sada u prosjeku iznosi oko 18 posto. Ti učenici u brojnim državama postižu slabije rezultate, ali OECD upozorava da se sirova razlika ne može pripisati samo migracijskom podrijetlu.
Čak 41 posto učenika imigrantskog podrijetla nalazi se među socioekonomski najugroženijima, nasuprot 21 posto ostalih učenika. Mnogi kod kuće ne govore jezik na kojemu polažu test. Kada se uračunaju obiteljski standard i poznavanje jezika, razlike se znatno smanjuju, a u nekim državama učenici imigrantskog podrijetla postižu i bolje rezultate.
OECD izričito navodi kako rezultati PISA-e ne daju osnovu za zaključak da veći udio učenika imigrantskog podrijetla sam po sebi ruši rezultate obrazovnog sustava. Australija, Kanada, Novi Zeland i Singapur imaju velik udio takvih učenika, ali i vrlo dobre rezultate.
Migracije, dakle, jesu važan čimbenik koji obrazovnim sustavima donosi dodatne izazove, osobito u učenju jezika i integraciji djece. Ali proglasiti ih jedinim uzrokom pada bilo bi jednako površno kao za sve okriviti AI.
Sustav se možda nije srušio preko noći, ali alarm zvoni
Novi rezultati ne dopuštaju ni paničnu tvrdnju da je čitavo školstvo odjednom propalo ni ugodno samozavaravanje da je sve u redu. Pad traje dulje od pandemije, a posebno zabrinjava gubitak sposobnosti dubinskog čitanja.
Djeca sve više prelaze pogledom preko kratkih sadržaja, preskaču složenije tekstove i navikavaju se na gotove odgovore. Mobitel, društvene mreže i AI samo su ubrzali promjenu koju škole očito ne uspijevaju pratiti.
Za Hrvatsku je posebno neugodno što ponovno zaostaje za prosjekom razvijenih država, dok se domaća obrazovna politika godinama iscrpljuje u ideološkim eksperimentima, promjenama naziva predmeta, administraciji i „reformama“ čije rezultate učenici očito ne osjećaju.
Nije najveći problem to što će učenik zatražiti pomoć umjetne inteligencije. Najveći je problem ako bez nje više ne može razumjeti tekst, postaviti pitanje i samostalno doći do zaključka.
A upravo na to novi PISA rezultati upozoravaju.
IZVOR:Nenad Bakić
