Totalni poraz mirovinske reforme .Kako odmiče treća godina visoke inflacije, ogoljuje se brutalan efekt na građane, ekonomiju i društvo, uključujući mirovinski sustav.
Skoro svi su izgubili novce i u 2. mirovinskom stupu ostaje vjerojatno ne više od 5% ljudi (a i to su oni koji bi povratkom u prvi izgubili još više). To je totalni poraz mirovinske reforme, baš ono užas.
Ovdje u usporedbi s najčuvenijim mirovinskim fondom (malo uvjetno rečeno ), norveškim NBIM.
Zanimljivo je da su naši mirovinski fondovi ostvarili BRUTALNO manje prinose od NBIM iako su preuzeli puno veće rizike – elementarna je stvar da onaj tko preuzme veće rizike treba zaraditi više – a oni su konzistentno ostvarivali manje? GDJE JE LOVA?
Na ovo sam upozoravao jedno 15 godina (i dizajnirao i dogovorio spas mirovinskih fondova kad ih je Sanader htio de facto ukinuti), a patetične su bile tvrdnje obrane da je ulaganje C fondova ‘malo rizično’ jer se ulaže u državne obveznice. Ali baš je katastrofalno rizično dugotrajno ulagati većinom u obveznice samo jedne države lošeg rejtinga.
Inače su stvarni prinosi JOŠ NIŽI zbog manipulacija knjiženja kroz HTM (Hold to maturity – digneš vrijednost obzvenici na ‘tržišnu’ kad je volumen fonda manji pa više utječe na jedinicu, i onda amortiziraš kad je veći, pa manje utječe).
Apsolutni prinosi su u sljedećem grafikonu:
Tehničke napomene: NBIM izražava prinos u košari valuta u koju ulaže, tu nema nekih prevelikih razlika kad bi se pretvorilo u EUR, a nemoguće je precizno izračunati. I na NBIM sam primijenio deflator iz Hrvatske, tu isto nema velikih razlika.
Odabrao sam 2018. jer je dovoljno dugo razdoblje, a ti su podaci lako dostupni na NBIM – inače bih morao ‘kopati’. Podaci su do 6/2023 jer do tog datuma imamo prinose NBIM. NBIM nije klasični mirovinski fond, ali se takvim smatra jer treba sačuvati i oploditi sredstva za buduće generacije.
Izvor:Nenad Bakić
