Nacionalni park Krka smješten je na području Šibensko-kninske županije i obuhvaća najljepši dio toka rijeke Krke (dva kilometra nizvodno od Knina do Skradina) i donji tok rijeke Čikole. Tok je poznat po duboko usječenim kanjonima u vapnenačkoj zaravni, a povezan je jezerima i slapovima – Skradinskim bukom i Roškim slapom. Prostire se na površini od 109 km2. Drugi je to nacionalni park po posjećenosti u Hrvatskoj nakon Plitvičkih jezera, a posljednjih godina broj ljudi koji posjećuju Krku vrtoglavo raste. Većina posljetitelja (>90%) obilazi Skradinski Buk, najpopularnije mjesto unutar nacionalnog parka s tim na nacionalni park Krka ima za ponuditi još uistimu mnogo zanimljivih mjesta
Skradinski buk moguće je posjetiti brodom ili pješačko-biciklističkom stazom iz Skradina.
Prijevoz posjetitelja do Skradinskog buka obavlja se brodovima Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ od travnja do listopada po utvrđenom rasporedu. Prijevoz brodom uključen je u cijenu ulaznice.
Od Skradinskog mosta do Skradinskog buka vodi i pješačko-biciklistička staza, duga 3 400 m. Posjetitelji koji se odluče na šetnju ili vožnju tom stazom, ulaznicu mogu kupiti i na recepciji na Skradinskom mostu.
IZLETI BRODOM
Zbog izuzetne vrijednosti, otok Visovac oduvijek je privlačio brojne hodočasnike koji i sada organizirano hodočaste koristeći izletničke brodove Nacionalnog parka „Krka“.
Otočić Visovac smješten je na Visovačkom jezeru. Od 1445. godine na njemu se nalazi franjevački samostan Majke od Milosti i Crkva Gospe Visovačke, koji s prekrasnim krajolikom čine jedinstvenu ambijentalnu cjelinu.
Otok Visovac spada u najvažnije prirodne i kulturne vrijednosti Republike Hrvatske.Na njemu se od 1445. godine nalazi franjevački samostan Majke od Milosti i crkva Gospe Visovačke koji s prekrasnim krajolikom Visovačkog jezera čine jedinstvenu ambijentalnu cjelinu.
Tijekom burne povijesti Visovac je bio i ostao otokom mira i molitve, a franjevački samostan tvrđavom duhovnosti i vjere, ali i jednim od ključnih temeljnih kamena opstojnosti Hrvata i očuvanja hrvatskog nacionalnog identiteta. Samostan posjeduje značajnu arheološku zbirku, zbirku povijesnog crkvenog ruha i posuđa te bogatu knjižnicu s više vrijednih knjiga i inkunabula.
Središte štovanja Majke Božje na Visovcu je Gospina slika koju su franjevci, prema predaji, donijeli sa sobom kada su se pred turskom najezdom napustili Bosnu i pronašli novo utočište na Visovcu. Zbog stoljetnog štovanja Majke Božje i sam otok Visovac nazivaju Gospinim otokom.
Za posjećivanje Visovca organizirani su izleti brodom sa Skradinskog buka i Roškog slapa, u trajanju od dva sata sa zadržavanjem od pola sata zbog razgledavanja otočića, franjevačkog samostana, crkve, muzeja.
Izlet brodom sa Skradinskog buka do Roškog slapa (u trajanju od 4 sata) također uključuje polusatno razgledavanje Visovca.
ROŠKI SLAP
Roškim slapom naziva se prostrano slapište koje čine 22,5 metra visoki glavni slapovi i bezbroj rukavaca, kaskada i sedrenih otoka.
Roški slap smješten je oko 36 km nizvodno od izvora rijeke Krke. Početak barijere čini niz malih kaskada (u narodu zvane Ogrlice) nakon kojih slijede brojni rukavci i otočići. Od Ogrlica vodi 517 drvenih stepenica prema Oziđanoj pećini.
Preko sedrenih slapova prelazi cesta koja je obale povezivala još u rimska vremena. U najvećem dijelu Roškog slapa priroda je nedirnuta te je zanimljiva istinskim zaljubljenicima. Uz lijevu obalu slapišta niz je atraktivnih vodenica od kojih su neke i sada u upotrebi.
Kompleks vodenica na Roškom slapu spada među posebno zanimljive i dragocjene etnografske spomenike Dalmacije i Hrvatske.
Na Roški slap, osim kolnim prilazom, moguće je doći organiziranim izletničkim brodovima Nacionalnog parka „Krka“ sa Skradinskog buka.
Izlet brodom od 4 sata uključuje posjet Visovcu, vožnju kanjonom Među gredama, razgledavanje Roškog slapa (šetnja pješačkom stazom preko Ogrlica, razgledavanje vodenica i stupe) u trajanju od 1,5 sat.
Ponuda Roškog slapa uključuje i organizirani prijevoz brodom do manastira Krke i srednjovjekovnih utvrda Trošenj i Nečven u trajanju od 2,5 sata. Ulaznice u NP „Krka“ i brodske izletničke karte za manastir Krka posjetitelji mogu dobiti na ulazu (recepciji) Roški slap.
MANASTIR KRKA I SREDNJOVJEKOVNE UTVRDE TROŠENJ I NEČVEN
Duhovno središte pravoslavnih vjernika – manastir Krka (sv. Arhanđel) nalazi se na pitomom proširenju rijeke Krke zvanom Carigradska draga, tri i pol kilometra istočno od Kistanja.
Manastir Krka moguće je posjetiti organiziranim izletom brodom s Roškog slapa od travnja do studenoga ili kolnim prilazom iz Kistanja.
Manastir sv. Arhanđela smješten je u Carigradskoj dragi, na samoj sredini kanjona rijeke Krke, a po njemu je ovaj dio dobio ime Aranđelovac. Podignut je na temeljima starijeg samostana iz 1350. godine. Jedno je od najvažnijih duhovnih središta pravoslavne Dalmatinske eparhije koja ima sjedište u Šibeniku. Uz njega se nalazi crkva koja ima oblik bizantske građevine s kupolom. Zvonik je sagrađen u romaničkom stilu. Ispod crkve nalaze se starorimske katakombe, koje su otvorene za posjetitelje. Manastir posjeduje veliku i bogatu knjižnicu.
S obzirom na to da je samostan još u upotrebi te studenti u njemu žive i uče, posjetiteljima je dozvoljen ulaz samo u rimske katakombe i pravoslavnu crkvu pod vodstvom zaposlenika nacionalnog parka. U dvorištu, kroz koje posjetitelji moraju proći kako bi došli do katakombi i crkve, zabranjeno je fotografiranje. Unutar samostana pronaći ćete suvenirnicu u kojoj možete pronaći vjerske predmete, vino i ostale proizvode koje izrađuju svećenici. U vanjskom dijelu samostana posjetitelji mogu šetati po položenim stazama koje vode oko jezera.
NAJPOZNATIJE PJEŠAČKE STAZE I VIDIKOVCI
1.STAZA SKRADINSKI MOST-SKRADINSKI BUK
Današnji, plavi Skradinski most izgrađen je 1953. godine. Od 1997. godine on označuje jugozapadnu granicu Nacionalnog parka „Krka“ i jedini vodeni ulaz u Park. Kada je ugledni šibenski kulturni djelatnik don Krsto Stošić 1927. godine pisao svoj putopis Rijeka Krka sa 54 slike, Šibenik je sa Skradinom spajao pontonski most. Stošić je tada bio svjedokom gradnje gvozdenog mosta, koji je izgrađen 1930.
Međutim, srušila ga je njemačka vojska u Drugom svjetskom ratu, a partizanske su jedinice izgradile privremeni drveni most. Ponad tog mosta Krka je prvi put poljubila more zadržavši na usni okus soli. Taj je poljubac početak naše staze.
Na putu od mosta do Skradinskog buka nalaze se otočići prekriveni vodenom vegetacijom, zapravo nanosi pijeska koji je stoljećima korišten za gradnju kuća u okolnim selima. Otok Macelinuša, najveći otok na rijeci Krki, nekada je bio omiljeno izletište šibenske gospode. Danas kanjonom plove samo brodovi Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, koji prevoze posjetitelje iz Skradina.
Nekada su tud plovile bijele lađe iz cijele Dalmacije koje su prevozile žitarice mljevene u vodenicama na Skradinskom buku. Usporedno s njima, stazom su prolazila zaprežna kola natovarena kukuruzom i ječmom, što su ih su vukli konji, mazge i tovari, koji su također znali nositi žito u neku od stotinu mlinica i valjavica koliko ih je bilo na slapu.
Oduvijek je na tom putu bilo živo. Danas je ta staza, usječena u desnu obalu Krke, meditativni put do veličanstvenog Skradinskog buka za sve one kojima se ne žuri, koji žele doživjeti prirodu svakim svojim korakom. Krka ovdje s nama igra jednu od prvih dječjih igara, ima me – nema me. Časkom se sakrije iza ugla pa se opet pojavi u svoj širini pogleda. I čovjek joj se uvijek iznova veseli, kao dijete.
Skradinski most – Skradinski buk, 3 400 m
2.STAZA LOZOVAC-SKRADINSKI BUK
Od Lozovca, glavnog kopnenog ulaza u Nacionalni park „Krka“, do Skradinskog buka, njegovog najpoznatijeg slapa, vodi i šumska staza, niz brinu. Kratak je to put za istinske zaljubljenike u prirodu koji će, umjesto vožnje autobusom, radije izabrati šetnju na zraku u kojem se osjeća miris bora i nedaleke rijeke.
Preko sedamnaest stepenica Skradinskog buka prelijevaju se združene vode rijeke Krke i njezina najvećeg pritoka, Čikole. Kada se izdigla moćna sedrena barijera Buka, Krka se ujezerila do Visovca a ušće Čikole potopilo. Tako je nastao pejsažno najneobičniji sutok u Hrvatskoj, prepoznatljiv po otvorenosti pogleda s otočnim formacijama prekrivenim vodenim biljem.
Kalički busen, oko sedamsto metara duga i svega deset metara široka sedrena barijera, razdvaja Krku od ušća Čikole. Tako čovjek vidi točno mjesto na kojem se već tisućljećima ponavlja trenutak u kojem Čikola, nakon putovanja kroz tijesni kanjon, široko širi ruke hrleći u zagrljaj Krke. To je prizor koji se otvara sa staze Lozovac. Oko Kaličkog busena plove i izletnički brodovi koji posjetitelje prevoze ujezerenim tokom rijeke do otoka Visovca.
Gledajući taj spokojni prizor, nijeme riječne obale i sporo otjecanje vode, lako je pomisliti da je to kraj toka rijeke i da joj preostaje samo mirno se uputiti ka Šibenskom zaljevu i svome moru. Ali Krka je upravo na tom mjestu kreirala svoj najveličanstveniji slap, skupila svu svoju snagu i žestinu i razasula vodu u mirijade kapljica, odjenula se bijelom pjenom, zapjevala gromko iz dubina da je može čuti, ako pomno osluškuje, i šetač koji ljepotu njezina posljednjeg slapa dolazi vidjeti niz stazu s Lozovca.
Lozovac – Skradinski buk, 875 m
3.STAZA SKRADINSKI BUK
Skradinski buk najduži je, najpoznatiji i najposjećeniji slap na rijeci Krki. Tvore ga sedrene barijere, otoci i jezera. Slap se može razgledati zahvaljujući mreži staza i mostova, koje prolaze i kroz splet vodenica, među kojima je i etnografska zbirka, što svjedoče o gospodarskoj prošlosti Šibenika i njegova kraja. Većina vodenica obnovljena je pa služe za prezentaciju starih zanata i ugostiteljstvo. To bi bio sažeti opis staze koja vrluda kroz Buk.
Iako tuda hrli najveći broj posjetitelja da bi vidjeli veličanstveni slap, onaj tko uspori i uputi se stazom duha otvorena za prirodu ugledat će ljepotu na svakom od 2 195 koraka koje treba učiniti da bi se staza prošla. Pa krenimo!
Staza vodi preko žive vode. Čovjek hoda drvenim mostićima dok se pod njim praćaka liska i pliva ilirski klen. Uokolo svuda zelenilo. Čuje se kreket zelene žabe. Trepere modra i prugasta konjska smrt – vretenca, živopisne letjelice vila. Brzo oko uhvatit će i hitru kretnju bjelouške ili zaron ribarice. Za sve one koje zanima što je to što vide postavljene su edukativne table duž cijele staze.
S vidikovca na stazi na desnoj obali rijeke najljepše se može vidjeti stvoriteljica slapova, temeljni fenomen Nacionalnog parka „Krka“ – sedra. Sedra je česta pojava u površinskim tokovima dinarskog krša, ali rijetko gradi slapove poput ovih na Krki.
Dođete li ljeti, vidjet ćete sedrene barijere odjevene u zelenu mahovinu. Ako vas put nanese zimi, doživjet ćete bijele vodene valove, kao da su se spustili nebeski kumulusi. „Kod slapova prskaju tisuće i milijuni sitnih kapljica, puše se kao magla, bijele se kao prozračni vilinski veli i na trakovima suncu daju šarene duge. Diviš se među pojedinim slapovima tamno zelenoj vodi, koja je na površini glatka kao ogledalo, a sprema se svečano, da se poput snijega bijela otkotrlja niz stepenice kao oltare“ (Krsto Stošić, Rijeka Krka sa 54 slike, 1927.).
Drveni most mjesto je na kojem je čovjek najbliže slapu. Most je čvrst pa to podrhtava duša od pogleda na ljepotu i moć prirode. Preko sedamnaest stepenica Skradinskog buka, raspoređenih na osamsto metara dužine, prelijevaju se zajedničke vode rijeka Krke i Čikole. Slap je širok od dvjesto do četiristo metara, s ukupnom visinskom razlikom od 45,7 m. Velika količina pjene koju vidite ispod slapova na Skradinskom buku ustvari je prirodni sapun.
Skradinski buk mjesto je slavne povijesti i bogate kulturnopovijesne baštine. Na stazi se mogu vidjeti ostaci HE Krka, prve hidroelektrane u svijetu koja je osvijetlila jedan grad – Šibenik. Carski vidikovac na lijevoj obali staze mjesto je s kojeg se Skradinskom buku divio austro-ugarski car Franjo Josip I. sa suprugom Elizabetom. Vodenice na Skradinskom buku predindustrijska su postrojenja u kojima je nekada cijela Dalmacija mljela žito. Dalmatinski buhač, mljeven u vodenicama obitelji Šupuk na Skradinskom buku, koristio se kao insekticid za prokopavanja Panamskog kanala. U obnovljenom etnoselu susrest ćete mlinara, kovača i tkalju, u narodnoj nošnji, koji će vam s puno znanja i ljubavi prezentirati te stare zanate.
Skradinski buk, biološko-geološka staza, 1 900 m
4.STAZA GORIŠ-TORAK
Sutok rijeka Krke i Čikole neobičan je i bajkovit prizor. Na tom je mjestu priroda oblikovala otok da dijeli dvije rijeke i jezero koje to nije. Izdizanjem sedrene barijere Skradinskog buka, ujezereno je trinaest kilometara toka rijeke Krke i potopljeno tri kilometra toka rijeke Čikole, stvorivši pejsažno najneobičniji sutok u Hrvatskoj, koji još posebnijim čini otok Kalički busen, oko sedamsto metara duga i svega deset metara široka sedrena barijera koja razdvaja Krku i ušće Čikole.
U tom spokojnom pejsažu čini se da sve miruje, i visoki šaševi i tršćaci, samo ptice koje prelijeću nebom podsjećaju da vrijeme ipak prolazi. U središtu prizora, kao zjenica oka, smjestio se Torak, vrelo u obliku jezera. Iako se radi o izvoru, zbog okrugla oblika više nalikuje jezeru, pa ga zovemo jezerskim vrelom. Promjer mu je 150 m, dubina 30 m, a sam izvor nalazi se na dnu jezera. Ovo krško vrelo daje čistu i pitku vodu koja je nekada napajala većinu naselja u jugoistočnom dijelu Šibensko-kninske županije. Danas napaja dušu ljepotom, potičući čovjeka da razmišlja o skladu prirode.
Sama staza račva se: dio vodi do vidikovca, a drugi se spušta do Torka, s pogledom na dvije združene rijeke kako ih vide ptice nebeske. Šetajući putom kojim je nekada lokalno stanovništvo išlo do svojih polja i vrtova, danas možete provesti aktivno jutro ili popodne, uživajući u mirnijem i osobnijem doživljaju Nacionalnog parka, promatrajući na jednoj strani sutok, a na drugoj utvrdu Ključicu, do koje vodi kanjon Čikole. Nekada je i u Gorišu stajala utvrda koju su Šibenčani izgradili 1342. za obranu od turskih osvajača. Na kraju su je Osmanlije porušili. Ipak, korisno je znati da i mala mjesta imaju svoju povijest, svoje putove i skrivene bisere prirode. U ovom slučaju – safire.
Goriš – Torak – vidikovac Torak, 2 950
PRIRODA
Temeljni fenomen ovog nacionalnog parka i česta pojava u površinskim tokovima dinarskog krša je sedra. Međutim, rijetko sedra gradi slapove kakvi su na rijeci Krki. Taj iz vode nataloženi kamenac koji se skuplja na sedrotvorcima (mahovine, alge i sl.), stvara različite geomorfološke oblike. Sa svojih sedam sedrenih slapišta: Bilušića bukom, Brljanom, Manojlovačkim slapom, Rošnjakom, Miljacka slapom, Roškim slapom i Skradinskim bukom, rijeka Krka je prirodni i krški fenomen. Tok rijeke Krke nalazi se na prelazu područja mediteranske i listopadne submediteranske vegetacije. Prirodna šumska vegetacija utjecajem čovjeka danas je znatno izmijenjena. Ipak, uz rijeku Krku nalazi se izuzetno raznoliki biljni svijet, sastavljen od preko 1000 vrsta i podvrsta, među kojima je nekoliko endema ovih krajeva, kao npr. piramidalni zvončić i ilirska perunika. Životinjski svijet vrlo je bogat i raznolik, s brojnim endemičnim, rijetkim i ugroženim vrstama, što rijeku Krku svrstava među najvrijednije prirodne spomenike.
Od 20 ribljih vrsta čak je 10 endema. Tu su i dva endemična guštera – krčka gušterica i mrki ljuskavi gušter. Sa 220 vrsta, Krka je izuzetno važna za proljetnu i jesensku seobu ptica. Zbog brojnosti vrsta jedno je od ornitološki najvrjednijih područja Europe. Posebno bogatstvo čini 18 vrsta šišmiša, najvećim dijelom ugroženih i pred odumiranjem u cijeloj Europi.
U nacionalnom parku Krka žive i četiri vrste sisavca, koje se nalaze na listi ugroženih europskih vrsta: veliki potkovnjak, vuk, vidra i divlja mačka.
ZNAMENITOSTI
Područje rijeke Krke ima mnogo kulturnih i povijesnih spomenika, koji su tragovi ljudskog stvaralaštva od prapovijesti do danas. Među sakralnim zdanjima najvrjedniji su franjevačka crkva Gospe Visovačke i samostan Majke od milosti na Visovcu, te manastir Krka (Sv. Arhanđel). Otok Visovac ubraja se u najvažnije prirodne i kulturne vrijednosti Republike Hrvatske.
Manastir Krka jedno je od najvažnijih duhovnih središta pravoslavne dalmatinske eparhije sa sjedištem u Šibeniku. Smješten je u Carigradskoj dragi, na samoj sredini kanjona rijeke Krke, a podignut na temeljima starijeg eremitskog samostana. Ispod crkve izgrađene u vizantijskom stilu nalaze se starorimske katakombe, koje su otvorene za posjetioce.
Uzvodno od manastira Krka su ostaci rimskog vojnog logora Burnum. Sagrađen je na prijelazu stare u novu eru, a vidljivi su ostaci lukova koji su pripadali zapovjedništvu logora i ostaci amfiteatra s obiljem arheološkog materijala izloženog u arheološkoj zbirci u eko kampusu Puljane. Na prostoru amfiteatra svake se godine održava manifestacija Burnumske ide koja rekonstruira povijest ovoga kraja iz rimskog doba.
Ide su u rimsko doba bile svetkovine punog mjeseca. Padale su na 15. dan mjeseca ožujka, svibnja, srpnja i listopada, a 13. dana svih ostalih mjeseci. Tu tradiciju već devetu godinu zaredom u kolovozu nastavlja Nacionalni park „Krka“, i to u jedinom očuvanom rimskom vojnom amfiteatru u Hrvatskoj, Burnumu u Ivoševcima.
Cilj održavanja Burnumskih Ida je upoznavanje posjetitelja i lokalnog stanovništva s izuzetnom vrijednosti arheološkog nalazišta Burnum. Pod vedrim kolovoškim nebom svake se godine rekonstruira povijest toga kraja prikazivanjem života i običaja civilnog pučanstva u rimsko doba, ali i nezaobilaznih elemenata legionarskih vještina, uz različite umjetničke forme koje svoje korijene i tematiku vuku iz toga vremena. Uz svjetlost baklji, pod vedrim ljetnim nebom posjetitelji će na nekoliko sati moći osjetiti duh i ljepotu rimske kulture, na čijim temeljima počiva cijela zapadna civilizacija.
Na ovom području mogu se vidjeti i sačuvani ostaci antičkog vodovoda rimske Scardone, kao i pet srednjovjekovnih utvrda iz 14. vijeka: Ključice, Kamička, Bogočina, Nečvena i Trošenja. Sačuvane vodenice iz 19. vijeka predstavljaju etnografske spomenike ruralnog graditeljstva.
POVEZANOST
Nacionalni park Krka vrlo je lako dostupan, autoputem A1 Zagreb-Split-Dubrovnik ili Jadranskom magistralom. Autoputem se izlazi na ‘Šibenik’. Lozovac, glavni ulaz u nacionalni park, udaljen je svega 5-6 minuta vožnje od spomenutog čvora. Put do nacionalnog parka preko Šibenika Jadranskom magistralom označen je putokazom Drniš/NP Krka. Glavni ulaz nacionalnog parka Krka se nalazi 15-ak kilometara od Šibenika. Na svim ulazima, osim ulaza Skradin, osiguran je besplatan parking. U park se može doći javnim prijevozom, autobusom iz Šibenika do ulaza Lozovac i Skradin, autom.
„Go and walk“ promotivna akcija podrazumijeva ulaz i izlaz iz Parka pješice kojom posjetitelji ostvaruju 20 % popusta na ulaznice. Akcija se odnosi na sve individualne ulaznice a traje od 1. do 31. svibnja 2021.godine, uključujući i Međunarodni praznik rada, 1. svibnja. Stoga, požurite još ovaj vikend u nacionalni park te ne propustite ovu jedinstvenu ponudu.
