U Bruxellesu je 2017. složenom diplomatskom operacijom spriječena bošnjačka blokada gradnje Pelješkog mosta, piše u ponedjeljak Jutarnji list.
Donosimo tajnu prepisku od prije pet godina koja je spasila najvažniji vladin projekt.
Danas, 24 sata prije puštanja Pelješkog mosta i dijela nove ceste preko Pelješca u promet, sve izgleda lijepo i krasno. No, u drugoj polovici 2017. raspoloženje je bilo sve prije nego slavljeničko. Sasvim iznenada, u rujnu te godine, u Europskoj komisiji otvorilo se pitanje hoće li, uslijed neočekivanih okolnosti, ipak trebati poništiti odluku donesenu prije tri mjeseca o sufinanciranju gradnje mosta. To bi rezultiralo dugoročnom odgodom njegove izgradnje.
U tom trenutku bilo je potrebno pokazati mnogo političke i diplomatske umješnosti da bi ovaj projekt ipak bio realiziran.U tome je glavnu ulogu imao premijer Andrej Plenković, koji je, uz stručnu i pravnu podlogu Vlade, uspio uvjeriti predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera da Europska unija sufinancira izgradnju Pelješkog mosta, navodi dnevnik.
Jutarnji list uspio je rekonstruirati najdramatičniji događaj koji je umalo rezultirao zaustavljanjem cijelog projekta. Četiri mjeseca nakon što je Vlada donijela odluku o financiranju Pelješkog mosta, Europska komisija odobrila je 7. lipnja 2017. sufinanciranje projekta. Odobreno je bespovratnih 357 milijuna eura.
U Zagrebu je odluka Bruxellesa dočekana s oduševljenjem te se smatralo da nakon osiguranja financijskih sredstava izgradnja može početi.
No, bošnjački političari u Sarajevu imali su druge planove. Inicirali su jedan od posljednjih pokušaja zaustavljanja izgradnje mosta. Početkom rujna predsjedatelj Vijeća ministara BiH, Denis Zvizdić, premijeru Plenkoviću i Europskoj komisiji šalje pismo. U pismu osporava pravo Hrvatske na izgradnju Pelješkog mosta. Tražio je da se prije gradnje okonča proces razgraničenja između dviju država. Tražio je također da se BiH osigura pravo pristupa otvorenom moru u skladu s UN-ovom Konvencijom o pravu mora. Svoj doprinos izgradnji mosta dali su političkom potporom i predstavnici Hrvata u BiH.
Tri dana poslije zamjenik predsjedatelja Vijeća, Vjekoslav Bevanda, premijeru Plenkoviću piše pismo u kojem stoji da Zvizdićevo pismo nije usuglašeno s ostalim članovima Vijeća. Hrvati u BiH su tvrdili da je sadržaj pisma osobni Zvizdićev stav. To je potkrijepio i podatkom da je u srpnju te godine Vijeće ministara jednoglasno usvojilo izvješće ministra komunikacija i transporta Ismira Juska da nema formalnih prepreka za izgradnju mosta. No, u Europskoj komisiji poljuljani su stavovima iz pisma Denisa Zvizdića i do daljnjega se zaustavlja provedba odluke o sufinanciranju.
U Zagreb 29. rujna stiže pismo iz Ureda povjerenice Europske komisije za regionalnu politiku Corine Cretu. U njemu se od hrvatske Vlade traži pojašnjenje navoda o razgraničenju na moru i primjeni Konvencije o pravu mora te se navodi da je za odobravanje financiranja projekta od najveće važnosti da se otkloni svaka sumnja u legalnost projekta.
U Vladi su bili zatečeni pismom koje je sugeriralo da bi već odobrena sredstva mogla biti uskraćena.
Premijer tada od svih uključenih u projekt traži hitnu mobilizaciju i sastavljanje temeljitog i stručnog odgovora koji u najkraćem roku može poslati u Bruxelles i osporiti sve prigovore BiH, piše novinar Jutarnjeg lista Krešimir Žabec.
