HRT je u svibnju 2016. godine osvježio svoj program novom emisijom o gospodarstvu – Javna ponuda. Emisiju su vodili i uređivali Vedran Kukavica i Dajana Šošić.
Emisija na HRT-u je pozornost privukla temom o povezanosti hrvatske UDBA-e i današnjih tajkuna. Što je danas posebno zanimljivo u kontekstu aktualnih šokantnih vijesti o malverzacijama u INA-i čime je ta tvrtka oštećena za više od milijardu kuna.
U emisijama su nastojali gledateljima približiti hrvatsku i svjetsku ekonomiju na zanimljiv i privlačan način.
Iako mainstream mediji izbjegavaju nalaziti uzroke simptomatične razgranate korupcije u samostalnoj Hrvatskoj u komunističkoj Jugoslaviji, ovo što se događa u INA-i tek je dio kontinuiteta. Emisija Javna ponuda dotaknula se UDBA-e i tog hrvatskog nelustriranog tvrdog oraha nesuočavanja s komunističkom korupcijskom hobotnicom.
„Javna ponuda razlikovat će se od dosad viđenih emisija o gospodarstvu.
Vedran Kukavica briljantan je novinar koji će sigurno iskoristiti priliku da složene teme s područja gospodarstva približi najširemu krugu gledatelja, a ne samo uskome krugu zainteresiranih za događaje iz te sfere života.
U iščekivanju nove emisije mogu samo podsjetiti na izreku ‘Nikad nećete imati drugu priliku da ostavite prvi dojam!’ Sigurna sam da će Vedran Kukavica u suradnji s kolegicom Dajanom Šošić ostaviti izvrstan dojam na naše gledatelje i da će oni uživati u našoj novoj emisiji Javna ponuda”, istaknula je u najavi emisije glavna urednica Prvoga programa Hrvatske televizije (HRT – HTV 1) Ružica Renić Andrijanić.
“Emisija je trebala biti koncipirana kao emisija o ekonomiji koja bi mogla zanimati one koje do sada nije zanimala. Treba biti iskren. Ljudi koji se bave ekonomskom publicistikom svi dopiru iz nekog starog vremena ‘drug pero u obilasku pogona’ gdje se podilazi korporacijama, političarima. Mi bismo to probali napraviti na neki ležerniji način. Kao što se to radi u svijetu, gdje ljudi nemaju respekta prema onima koji imaju novaca, moć.. Jedna više gledateljska perspektiva. Mi se sami ponašamo kao da ni mi ne razumijemo što se događa. Zastupamo poziciju čovjeka koji malo toga razumije ako možemo pomoći kod investicija, kod zbivanja, kod fraza koje su nezanimljive… izdatnice, fakture…
Ne zastupamo ni krupni ni sitni kapital, zastupamo neku poduzetničku stranu”, kazao je o emisiji Kukavica.
Novi gospodarski magazin imao je više rubrika; u rubrici Inventura donosio je temu tjedna.
Izdatnica je bila intervju koji bi razotkrivao skrivene strane poslovnih karijera.
Faktura je donosila aktualne poslovne vijesti, rubrika Uvoznica priče o inozemnim poduzetnicima u Hrvatskoj.
U svakoj emisiji bili su i komentatori – financijski savjetnici Krešo Vugrinčić iz tvrtke Intercapital i Goran Vorkapić iz Hypo Alpe-Adria-Banke.
„Nastojat ćemo biti drukčiji, nadići suhoparno i preozbiljno poimanje ekonomskoga novinarstva kakvo u nas često prevladava.
U 35 minuta pokušat ćemo pokazati kako poduzetništvo nije beživotni prostor u kojemu obitavaju dosadni, bezlični likovi ili, u najboljemu slučaju, budući sudionici crnih kronika”, izjavio je uoči prve emisije urednik Vedran Kukavica.
Slovenski znanstvenik o ulozi bivše partije i komunističkih službi
Zahvaljujući spomenutoj HRT-ovoj emisiji, hrvatska je javnost imala priliku upoznati mladog slovenskog znanstvenika. Predavača ekonomije matematike i matematike ekonomije na nekoliko slovenskih fakulteta koji je počeo proučavati stare veze tragajući za izvorima bogatstva koje su stekli slovenski tajkuni.
Dr. sc. Rado Pezdir svoja je istraživanja mogao započeti nakon što je Ljubljana otvorila arhive iz bivših socijalističkih vremena. Dao se u proučavanje starih veza tragajući za prvim milijunima koje su stekli slovenski tajkuni.
“Što je pronašao u dokumentima bivše Službe državne sigurnosti? Imaju li neki naši uglednici dulju poslovnu karijeru od one u koju se sami zaklinju? Je li dosta sve počelo 1991.? Je li ikada završilo ono što se zbivalo prije?”, pitali su se voditelji u uvodom dijelu HRT-ove emisije “Javna ponuda”.
U videu se spominje obitelj Tedeschi, Vanja Špiljak, Vojko Santrić, također i INA, Velebit, šverc cigareta i heroina za UDBA-u, offshore tvrtke pod pokroviteljstvom Komunističke partije i UDBA-e.
Dr. sc. Pezdir tvrdi da preko 90% bogataša Slovenije ima ‘priključak’ na novce iz socijalizma.
“Nijedna priča nije holivudska, priča o uspjehu. Priča je vrlo slična kod svih. Pokrenete mješovitu tvrtku u inozemstvu koja vuče lock do offshora i tamo nestaje novac. A taj se novac kasnije vraća u jugoslavensku ekonomiju. Naravno poslije tranzicije 90-ih još više“, rekao je dr. sc. Pezdir.
“To je bio ekstrem čak i za Službu državne bezbednosti. Jer je ta tvrtka imala mnogo inozemnih tvrtki te je imala ogranke u offshore centrima gdje je nestajao ogromni iznos novca. Recimo, samo za ’82 godinu pronašao sam samo jedan dio poslova gdje je Hrvatska bila oštećena od strane INA-e. Riječ je od otprilike 55 milijuna američkih dolara što bi u današnjoj vrijednosti iznosilo vjerojatno 150 milijuna dolara“, kazao je.
Novinar Kukavica upitao ga je ako UDBA nalazi toliki iznos, koliki bi bio stvarni.
Pezdir tvrdi da se dosta poslova radilo za UDBA-u te da postoje i dokumenti u kojima je navedeno na koji se način izvode poslovi.
“Rekao bih da možda govorimo o iznosu od 500 milijuna dolara za to vrijeme vezano uz INA-u. Što su ekstremni novci na godišnjoj razini”, nastavio je.
“Čuveni splitski udbaš” – na čijoj je jahti 2009. krstario Sanader
Spomenuo je dalje Santrića za kojeg govori da je bio glavni operativac u cijeloj priči.
Vojko Santrić, kojega je spomenuo Pezdir, bio je, kako je 2009. za Jutarnji list pisao Denis Kuljiš, “čuveni splitski udbaš”. “U Luganu je bilo sjedište jugoslavenske Vojne obavještajne službe, preko kojega je Santrić, prodavao naftu zagrebačkoj INA-i. Santrićevom jahtom prekrštenom u ‘Malo vitra’, ovog je ljeta krstario po Jadranu Ivo Sanader“, naveo je Kuljiš 2009.
Pišući o toj jahti, Večernji list navodi da je njezin prvi vlasnik bio “pokojni Vojko Santrić. Biznismen i vlasnik tvrtke Bemex u Švicarskoj. Njega su u Hrvatskog prozivali da je početkom 90-ih bio suradnik KOS-a te da je novac komunističkih tajnih službi oprao i reinvestirao preko svoje tvrtke”
“Ime Vanje Špiljka ispada iz svih mogući dokumenata”
“Tu je i Vanja Špiljak, njegovo ime ispada iz svih mogućih dokumenata.”, nabrajao je Pezdir dalje imena HRT-ovom uredniku Kukavici.
Prokomentirao je i odnos INA-e i PBZ-a.
“PBZ je stupao u kreditne i fiktivne poslove s INA-om. To su radili toliko glupo da su recimo ’81 i ’82 čak bili nelikvidni od toga, umalo da banka ne propadne”
Spomenuo je da je ’87 jedna luksemburška tvrtka “dala početni kapital uz inicijativu Hrvatske partije da se u Miljama, mjestu do Trsta, ustanovi tvrtka koja se zvala Rotten Trst. Zašto je ta tvrtka interesantna? Zato jer su je ustanovili otac i sin Tedeschi. Emil Tedeschi je jedan od najjačih ljudi na ovom području. Ako pogledate njegov životopis na stranici Atlantic grupe tamo nije spomenuto da je dobio svoj prvi poslovni novac sa strane offshore poduzeća na ideju Partije“, ustvrdio je ekonomist.
Objasnio je i obveze tvrtke u odnosu na UDBU. Iz Hrvatske su tvrtke, kako navodi, plaćale robu do koje nisu nikako mogle doći.
“Na primjer, Sljeme Zagreb plaćao je za neke gljive koje bi Rotten i Tedeschi trebali dostaviti iz Italije u Hrvatsku, a robe nije bilo. Došlo je do problema“, tvrdi Pezdir. Nadodaje da jugoslavenska administracija nije stavila na crnu listu Rotten kako se prije radilo. Pezdir je dalje spomenuo vezu između offshore poduzeća kojim je upravljala SKH i Tedeschijevog prvog poduzeća.
Govorio je i o Savezu komunista Hrvatske, riječkom ogranku: “To je bio najgadniji dio hrvatske komunističke partije. Imamo priču oko NK Rijeka gdje se prao novac. Tu je Josip Španjol, njega su u Sloveniji i Italiji znali kao Giuseppe Spagnoli. On je jako bio upleten i u aferu Agrokomerc. Rijeka je stvarno strašna”.
“U 70-im godinama tamo je radio najveći europski švercer cigaretama Ettore Ciccarelli, koji je bio jedan od di capo od mafije. Tu su radila poduzeća kao Transjug-Velebit, Brodokomerc… to su bili glavni logističari za državni šverc u dogovoru s talijanskom mafijom. Švercale su se cigarete, zlato, heroin…”, nabrajao je dr. Pezdir.
Dr. Pezdir iste godine gostovao je i u emisiji “Bujica”, u kojoj je također govorio o NK Rijeci i vezi s UDBOM.
“U Jugoslaviji kad je netko dobio devize iz izvoznih poslovao morao ih je dati u centar – u Beograd. Ljudi su trebali devize, ali ih nisu dobivali i nisu mogli platiti uvoz. Bilo je pitanje kako dobiti devize da se kupi sirovina iz inozemstva i da se u poduzećima normalno radi. Bilo je nekoliko izuzetaka, firmi koje su mogle zadržati sve novce. Te firme su sa fiktivnim poslovima krale devize iz opticaja, stavljale ih na riječku banku, a ona ih je distribuirala, konvertirala ih u dinare i NK Rijeka je baš služio u toj fazi da se dobivaju devize, plaćaju transferi za nogometaše, konvertiraju u dinare i daju poduzećima koja uvoze“, pojasnio je dr. Pezdir.
Tedeschi reagirao na navode dr. Pezdira
Otkriće mladog slovenskog znanstvenika dr. Rade Pezdira o ulozi bivše partije i komunističkih službi u nastanku poslovnog carstva Zoranu Milanoviću bliskog tajkuna Emila Tedeschija izazvalo je reakciju šefa Atlantic Grupe. Na N1, kod svog prijatelja i poduzetnika – Saše Cvetojevića – s kojim je navodno imao poslovni aranžman oko ljekarni, kako navodi Bujica – izjavio je da mu nije jasno na temelju kojih dokumenta Pezdir iznosi svoje teze…
Tedeschi je na N1 rekao da njegov otac i on 1998. godine nisu osnovali nijednu tvrtku.
“On je 1984. godine ušao u posao s firmom Rotten, dok sam ja bio na odsluženju vojnoga roka. Suluda je i tvrdnja da je novac za tvrtku dala Komunistička stranka Hrvatske. Sve o mojoj povijesti može se vidjeti i u brojnim knjigama i prilozima na televiziji. O tome postoji vrlo razvidna dokumentacija. Nije mi jasna teza gospodina iz Slovenije, koji na bazi ne znam kojih dokumenata, tko je pisao te bilješke, koje su od bilješki točne, ima čitav niz faktografskih neistina.
Ovo nije prvi put da me se pokušava oblatiti i da se koristi ime moga oca, koji je umro 2009. godine, da se govori da je bio u zatvoru, što je apsolutna neistina, mom ocu nikad nije bio zabranjen odlazak u Jugoslaviju”, tvrdi Tedeschi, dodajući “Ovaj dio do devedesete godine ne znam kome koristi, ali vjerojatno se zna da ja svjetonazorski pripadam liberalnom odgoju, i da ne mogu podržavati nazadne filofašističke stavove niti reinkarnaciju nečega što je nazadno”, ustvrdio je tada Tedeschi.
Emisija Javna ponuda naprasno skinuta s programa – je li riječ o cenzuri?
HRT-ovi gledatelji uskoro su ostali bez novih gospodarskih i intrigantnih priloga Vedrana Kukavice i Dajane Šošić, jer je HRT ubrzo u potpunosti povukao emisiju Javna ponuda iz distribucije.
Glavna tema neobjavljene emisije trebala je biti o ruskom plinu, o tome je li ”brzorastuće Prvo plinarsko društvo (PPD) toliko moćno da će postati i zadnje plinarsko društvo u Hrvatskoj te tko stoji iza tvrtke koja okreće 4 milijarde kuna godišnje”.
No, na službenom portalu HRT-a objavljeno je pola sata prije emitiranja da su emisiju o gospodarstvu Javna ponuda koju uređuje Vedran Kukavica skinuli s programa “zbog razine profesionalnoga standarda nedostatne za prikazivanje na javnome medijskom servisu”.
“Emisija je temeljem zaključka Programskoga povjerenstva koje je upoznato s njezinim sadržajem vraćena na doradu autorima zbog razine profesionalnoga standarda nedostatne za prikazivanje na javnome medijskom servisu. Hrvatska radiotelevizija zahvaljuje svim korisnicima na razumijevanju”, pišu s HRT-a.
Politička stranka Most tada se oglasila na svojoj službenoj Facebook stranici iznijevši sumnje u političku cenzuru.
Izvor: narod.hr
