Da je suvremenim Europljanima ipak najvažnija obitelj, a tek potom nacionalnost i spol, pokazalo je istraživanje Eurobarometra »Vrijednosti i identiteti građana EU« provedeno među 27 000 ispitanika krajem prošle godine.
Dijana Jurasić u Večernjem je listu analizirala istraživanje o tim i drugim vrijednostima, a pokazalo se da građani EU-a najviše cijene:
- neovisnost sudaca i pravo na pošteno suđenje (82 %), zatim
- slobodu mišljenja, izražavanja i vjere (81 %), a na osobnoj razini najvažnija im je
- briga o bliskim osobama (77 %) i
- donošenje odluka o svom životu (78 %).
Gotovo tri četvrtine građana EU-a cijeni i važnost:
- jednakih mogućnosti za sve,
- brigu o prirodi i osjećaj sigurnosti, a
- za golemu većinu ispitanika važno je da se njihova zemlja zaštiti od svih prijetnja, žele miran i siguran život u svojim državama.
Tek nakon tri prve ključne identifikacije sa svojim obiteljima, s čime se identificira 81 % građana, slijedi identificiranje s:
- nacionalnošću 73 %, sa
- spolom 72 %, pa se tek potom
- 61 % ispitanika identificira sa svojim etničkom ili rasnim podrijetlom,
- njih 56 % s Europljanima, a
- 53 % s religijom ili uvjerenjima.
Jača povjerenje u nacionalnu državu
Politolog dr. Anđelko Milardović protumačio je da prvo identitetsko utemeljenje građani EU-a očekivano vide u svojoj obitelji, a odmah nakon toga identificiraju se s nacionalnošću, odnosno sa svojim nacionalnim državama. Unatoč teorijskomu konceptu o kraju nacionalnih država, očito je, smatra, da nije došao njihov kraj, nego je riječ o tipu revitalizacije nacionalnih država i transformaciji globalizacije.
Među građanima preteže koncept tzv. metodološkoga nacionalizma, to jest jače je povjerenje u nacionalnu državu u odnosu na skepsu prema transnacionalnim organizacijama kakva je Europska unija, poručio je politolog koji se priprema za pisanje knjige »Ideja Europe – od ideje do dekadencije«.
Hrvati manji nacionalisti od prosjeka EU
Unatoč nerijetko nategnutim konotacijama o nacionalizmu i isticanju nacionalnosti Hrvata, Hrvati se manje identificiraju s nacionalnošću (62 %) od prosjeka EU-a i tek se nešto više identificiraju s religijom ili uvjerenjima (57 %) od prosjeka EU-a. Tradicija je važna za više od polovice građana EU-a (53 %) i u određenoj mjeri za trećinu ispitanika, a kod nas je važna za 58 % građana.
I sociologinji dr. Sonji Podgorelec očekivano je da se građani najviše identificiraju s obitelju pa s nacionalnošću jer im je njihov mikrokozmos najvažniji. Navela je primjer Francuza kojima je jako važna nacionalnost, uz koju vežu francuski jezik, ističući da ako netko dobro ne zna francuski u njihovoj zemlji, ne će ga lijepo gledati.
Zamjećuje da hrvatski građani po vrijednostima i identitetima ne odstupaju bitno od prosjeka EU-a. Dok šest od deset građana EU-a pridaje veliku važnost toleranciji, tri četvrtine građana podupire pravo na slobodno kretanje unutar EU-a, no u tome postoje male, ali značajne razlike među zemljama jer iznad prosjeka slobodu kretanja u EU-u podržavaju Španjolci, Latvijci, Grci, Ciprani, Estonci i Bugari, a ispod prosjeka slobodu kretanja podržavaju Finci, Šveđani, Talijani, Rumunji, Danci, Francuzi i Česi.
Više detalja na: https://www.glas-koncila.hr/iznenadenje-za-neoliberalnu-ideologiju-gradanima-eu-a-obitelj-je-najvaznija/