Zemlje članice EU koje nisu prihvatile euro imale su značajno više stope rasta BDP-a u odnosu na zemlje koje su uvele Euro.
Ako uzmemo razdoblje od 6 godina (2014-2019) te 2020.g. kao posebnu godinu zbog Covid 19 krize, evo kako stvari stoje prema podacima Eurostata:
19 zemalja koje su prihvatile euro imale su prosječan rast BDP-a od samo 1,8%. U 2020.g. te zemlje su imale prosječan pad BDP-a od čak 6,5%.
One zemlje koje su zadržale svoje nacionalne valute stoje kako slijedi (BDP 2014-2019) (2020.):
Mađarska 4,0% -5,0%, Poljska 4,3% -2,7%, Češka 3,3% -5,6%, Rumunjska 4,5% -3,9%,Bugarska 3,3% -4,2%,Danska 2,5% -2,7%, Švedska 2,6% -2,6%, Hrvatska 2,5% -8,9%
Ovo su snažni argumenti u prilog zadržavanja kune u Hrvatskoj. Posebno je to važno u vrijeme velikih šokova poput financijskih ili zdravstvenih kriza jer se onda može voditi monetarna i ekonomska politika kakva odgovara našemu gospodarstvu.
Vidljivo je da među zemljama koje nisu uvele euro najlošije stoji Hrvatska jer HNB nikada nije vodio monetarno kreditnu politiku u našemu interesu.Ove neoborive argumente izbjegava HNB i dvorski ekonomisti sadašnje Vlade koji obmanjuju javnost iz samo njima znanih i povoljnih razloga.
