Podaci govore kako je u 2021. bilo je 26.204 više umrlih nego rođenih (36.508), a da je riječ o katastrofi, potvrđuje podatak da je prije deset godina prirodni prirast bio u minusu za 9.939 osoba, a razvodi se gotovo svaki treći brak,
Već prvi neslužbeni podaci s početka ove godine Državnog zavoda za statistiku o prirodnom kretanju stanovništva u 2021. govorili su da je situacija loša, a potvrda je došla i u službenim brojkama. Na lošu demografsku situaciju posebno je utjecala pandemija koronavirusa. Velika smrtnost zaraženih u Hrvatskoj rezultirala je dodatno lošim demografskim podacima jer se znalo dogoditi da je u samo jednom mjesecu umrlo i više od 6000 osoba.
Naime, premda je lani rođeno 663 djece više, ili 1,8 posto, negoli godinu prije, činjenica da je umrlo 5689 osoba više nego 2020., ili čak deset posto, pokazuje da se radi o crnim brojkama hrvatske demografije. Podaci govore da je lani umrlo 62.712 osoba, a godinu prije 57.023 osobe. Samo u dvije pandemijske godine broj umrlih u odnosu na 2019. povećan je za više od deset tisuća. Drugim riječima, u 2021. bilo je 26.204 više umrlih nego rođenih (36.508), a da je riječ o katastrofi, potvrđuje podatak da je prije deset godina prirodni prirast bio u minusu za 9939 osoba, navodi jutarnji.hr.
Skuplji život
Naime, 2012. u Hrvatskoj je rođeno 41.771 dijete, a prošle godine samo 36.508. Lani je stopa prirodnog prirasta bila negativna i iznosila je minus 6,7, a negativan je i vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih) koji iznosi 58,2. Zabrinjavajuće je što je u svim županijama prirodni prirast bio negativan, i to najviše u Zagrebu, minus 2932, a vitalni indeks 73,3. Pozitivan prirodni prirast imalo je samo 25 gradova i općina, a negativan njih čak 530.
Primjerice, među gradovima i općinama s više rođenih nego umrlih bili su Solin (56), Viškovo (39) i Župa Dubrovačka (17), što se lako može objasnili blizinom velikih gradova u kojima je život skuplji pa su neke mlade obitelji odlučile živjeti u manjim mjestima, a raditi u Splitu, Rijeci i Dubrovniku.
Podaci za brak
U Hrvatskoj su lani sklopljena i 18.203 braka ili 4,7 na 1000 stanovnika, ali razveden je gotovo svaki treći brak, točnije njih 5100, odnosno na 1000 sklopljenih brakova razvedeno je njih 280. No da natalitet nije uvijek povezan s brakom, govore podaci prema kojima je iz godine u godinu sve više djece rođene izvan braka, a u prošloj godini bilo ih je 30 posto.
U svim tim demografskim podacima za 2021. najviše zabrinjava veliko povećanje broja umrlih, čemu je najveći krivac korona koja je najviše života uzela u dobnoj skupini između 60 i 79 godina.
“Je li velik broj umrlih rezultat pandemije koronavirusa i kako na objektivan način procijeniti učinke pandemije na smrtnost tema je o kojoj se već dvije godine raspravlja u znanstvenim krugovima. U tome najpreciznija mjera koja omogućava precizniji izračun učinka covida-19 na broj umrlih jest višak mortaliteta – dodatni broj umrlih koji uzima u obzir umrle od svih uzroka smrti i stavlja ih u odnos s očekivanim brojem umrlih, odnosno s onim brojem koji bi se ostvario u ‘normalnim‘ uvjetima. Tako se izbjegava problem podcjenjivanja ili precjenjivanja broja umrlih povezanog s covidom”, objašnjava prof. dr. Ivan Čipin, demograf s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
