Aerodrom Željava, smješten u srcu planine Plješevice, nekoć je bio simbol vojno-tehnološke moći, ambicioznih planova i geopolitičkih težnji bivše Jugoslavije. No, 16. svibnja 1992. godine, u praskozorje jednog od najmračnijih razdoblja u novijoj povijesti Bosne i Hercegovine, taj je monumentalni kompleks nestao u oblacima dima i prašine, pretvoren u zgarište vlastite megalomanije.
Tog jutra, stanovnici Bihaća i okolice probudili su se uz zaglušujuće detonacije koje su potresle dolinu ispod Plješevice. Tzv. Jugoslavenska narodna armija, u suradnji s velikosrpskim snagama, minirala je i uništila Željavu – jedan od najskupljih i najtajanstvenijih vojnih objekata na prostoru bivše države. Time nije uništen samo aerodrom, već je u simboličkom smislu srušena i sama ideja zajedničke jugoslavenske države.
U projekt Željave, poznate i pod kodnim imenom “Objekt 505”, tijekom desetljeća uloženo je više milijardi dolara. Bio je to podzemni kompleks koji je mogao izdržati i nuklearni napad, s pistama koje su omogućavale uzlijetanje nadzvučnih zrakoplova izravno iz brda, s vlastitim izvorima vode, strujom i sustavima za pročišćavanje zraka. Bio je to tehnološki titan svoga vremena, osmišljen za rat koji nikada nije došao – dok se nije raspala država koja ga je izgradila.
Uništenje Željave označilo je ne samo kraj jednog vojnog objekta, već i tragični završetak jedne epohe. Danas, više od tri desetljeća kasnije, mjesto nekadašnje strateške važnosti stoji kao nijemi svjedok promašene vizije, troškovima nepodnošljive moći i povijesne ironije – da se ono što je građeno desetljećima može uništiti u nekoliko sekundi.
Crodex.net
