Na jednoj od tri službene mjerne postaje koje rade (druga je na Ksaveru – situacija slična, treća Susedgrad) situacija je dosta loša. Zanimljivo je da se na baš one dvije postaje koje nas zanimaju (u centru) ne mjeri PM 2,5 iako se radi o jednostavnim i jeftinim senzorima.
Iz jučerašnjeg godišnjeg izvještaja University of Chicago:
“Onečišćenje zraka najveća je vanjska prijetnja očekivanom životnom vijeku ljudi na planetu.
Najnoviji podaci AQLI-ja za 2021. otkrivaju da bi trajno smanjenje globalnog onečišćenja zraka česticama PM 2,5 u skladu sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) dodalo 2,3 godine prosječnom očekivanom ljudskom životnom vijeku – ili zajedno uštedjelo 17,8 milijardi životnih godina.
Utjecaj PM 2,5 na globalni očekivani životni vijek usporediv je s utjecajem pušenja, više od 3 puta veći od konzumacije alkohola i neispravne vode, više od 5 puta veći od ozljeda u prometu poput automobilskih nesreća i više od 7 puta veći od HIV-a/ SIDA.”
Napominjem da sam WHO koji je trenutno najviše zaineresiran za klim. promjene, smara da one godišnje uzrokuju 250.000 umrlih globalno, a nečisti zrak preko 7 milijuna! Međutim, o tome ne čujete ništa – jer klim. promjene su zvijezda.
Dalje:
“Kada se PM udahne na nos ili usta, sudbina svake čestice ovisi o njezinoj veličini: što su čestice sitnije, to dublje u tijelo prodiru. PM10, čestice promjera manjeg od 10 mikrometara (μm) … dovoljno su male da prođu kroz dlačice u nosu. One putuju niz respiratorni trakt i do pluća, gdje metalni elementi na površini čestica oksidiraju plućne stanice, oštećujući njihovu DNK i povećavajući rizik od raka. Interakcije čestica s plućnim stanicama također mogu dovesti do upale, iritacije i blokiranog protoka zraka, povećavajući rizik od ili pogoršavajući plućne bolesti koje otežavaju disanje, poput kroničnog opstruktivnog plućnog poremećaja (KOPB), cistične bolesti pluća i bronhiektazija.
Smrtonosnija je još manja klasifikacija: PM2,5 ili čestice promjera manjeg od 2,5 μm—samo 3 posto promjera ljudske vlasi.
Osim što doprinose riziku od bolesti pluća, čestice PM2.5 prolaze čak i dublje u plućne alveole, zračne vrećice prekrivene krvnim žilama u kojima krvotok izmjenjuje kisik za ugljični dioksid. Nakon što čestice PM2,5 uđu u krvotok preko alveola, one izazivaju upalu i sužavaju krvne žile ili uklanjaju masne naslage, povećavajući krvni tlak ili stvarajući ugruške. To može blokirati protok krvi u srce i mozak, a s vremenom dovesti do moždanog ili srčanog udara. Posljednjih su godina istraživači čak počeli opažati da je onečišćenje PM-om povezano s lošijom kognitivnom funkcijom. Nagađaju da PM2,5 u krvotoku može uzrokovati brže starenje mozga zbog upale. Osim toga, može oštetiti bijelu tvar mozga, koja omogućuje komunikaciju između različitih dijelova mozga. Oštećenje bijele tvari, primjerice zbog smanjenog protoka krvi koje PM2.5 može uzrokovati, povezuje se s Alzheimerovom bolešću i demencijom.”
Prema izvješću Grada Zagreba, ova dolje koncetracija je OK:
“Na sve tri mjerne postaje srednje godišnje koncentracije PM2,5 frakcije lebdećih čestica bile su niže od GV (25 µg/m3) te je okolni zrak na tim postajama tijekom 2022. godine bio I. kategorije kvalitete. Na istim mjernim postajama također nije dolazilo ni do prekoračenja indikativne granične vrijednosti od 20 µg/m3.”
I. kategorije kvalitete iako je jedan od najlošiijh u EU! Zato jer je godišnji prosjek manji od nekog zamišljenog godišnjeg prosjeka prema starim standardima EU. Inače:
1. Zašto onda Švicarska, SAD, WHO imaju daleko niže standarde?
2. Zašto EU upravo radi na tome značajno snizi ovu granicu?
3. Zašto SAD njavaljuje da će i dalje sniziti?
4. Zašto, kad je poznato da je odnos koncentracije i štete linearan, tj. NEMA SIGURNE GRANICE (čim niže, tim bolje).
U svakom slučaju, ove godišnje granice su paradoksalne. Da li vam je OK da se, recimo 1/3 dana godišnje gušite, a 2/3 ne i kažu vam da je ‘situacija odlična’?
Grafikon prikazuje zadnjih dostupih 12 mjeseci podataka.
Piše:Nenad Bakić
