Bilo je više slučajeva u Hrvatskoj kada su se maturanti, proslavljajući zadnji dan srednje škole, odjenuli kao Titovi pioniri. Ali to nije privuklo nikakvu pažnju državnog odvjetništva niti ministra pravosuđa, kao što je sada slučaj sa maturantima u Slavonskom Brodu, koji su fotografirani kako dižu ruke u zrak dok su na majicama imali natpise “za norijadu spremni”.
“Pioniri”
Tako je 2017. godine nekoliko međimurskih maturantica gradom šetalo u pionirskoj odjeći, te su ih fotografi snimali, ali je to predstavljeno kao “maštovitost” i samo jedna između mnogih kreacija u koje su se maturanti taj dan odjenuli, kao što su bili Pikachui, kosturi, te radnici McDonald’sa. Sve te maske su sudjelovale u proglašenju najmaturanata i najrazreda, objavio je portal regionalni.com.
Sljedeće 2018. godine su pojedini varaždinski maturanti odjenuli crvene marame i partizanske kape, te se fotografirali uz natpis “Časna pionirska – plan B je Irska”, pisao je hop.com. I to nije privuklo nikakvu pažnju državnog odvjetništva.
Jedan se slučaj zbio i 2013. kada je nastavničko vijeće Gimnazije A. G. Matoša u Đakovu odlučilo kazniti 11 maturanata ukorom pred isključenja. Maturanti su, smatralo je nastavničko viječe, radili nerede po gradu tijekom norijade, a i obukli su se u Titove pionire što im je posebno zasmetalo.
“Ravnatelj nam je rekao da se možemo pismeno žaliti vijeću. Mislimo da su djeci prekršena prava pa smo pozvali inspekciju i uputili žalbu ministarstvu”, rekla je tada mama jednog kažnjenog djeteta. Inače, radi se o uzornim učenicima kojima je tako smanjena mogućnost upisa na željene fakultete. Viša prosvjetna inspektorica je nakon istrage odlučila ukinuti odgojne mjere, izvijestio je bljesak.info. Međutim, ni ovdje se nije uplelo državno odvjetništvo.
“Za norijadu spremni”
S druge strane, aktualni slučaj maturanata Industrijsko-obrtničke škole u Slavonskom Brodu koji su u majicama s natpisom “Za norijadu spremni” dizali desnice u zrak i tako se fotografirali, izazvao je niz reakcija.
U četvrtak je na taj slučaj reagiralo i Općinsko državno odvjetništvo u Slavonskome Brodu. Javio se i ministar pravosuđa Ivban Malenica koji je rekao da osuđuje takvo ponašanje i smatra ga neprihvatljivim.
Općinsko državno odvjetništvo u Slavonskome Brodu naložilo je provođenje daljnjih izvida u slučaju fotografije maturanata, potvrdila je glasnogovornica Policijske uprave brodsko-posavske Kata Nujić, prenosi HRT.
Zašto je državno odvjetništvo selektivno nije poznato, ali zasigurno znaju za ove činjenice:
Tko je Josip Broz Tito?
Josip Broz Tito bio je jedan od najsurovijih zločinaca u suvremenoj povijesti. Mnogi se još sjećaju kada je, nakon smrti jugoslavenskog diktatora vlak s njegovim posmrtnim ostacima iz Ljubljane prolazio diljem Jugoslavije, dok su ljudi bili prisiljavani okupljati se na mjestima kuda se kretao, naravno, bilo je i onih koji su iskreno žalili zbog njegove smrti, kao što i danas žale.
Tita će povijest zapamtiti kao jednog od najsurovijih zločinaca, čije se ime povezuje sa smrću više stotina tisuća ubijenih. Na čelo Komunističke partije Jugoslavije došao je nakon Staljinovih čistki tridesetih godina prošlog stoljeća, u kojima je i sam sudjelovao. Tada je, po Staljinovom nalogu, ubijeno čitavo vodstvo Komunističke partije i stotine važnijih članova, a na čelo Partije postavljen je Tito. Na vlast dolazi 1945. i ostaje do svoje smrti u funkciji – u maniri najvećih demokrata – doživotnog predsjednika.
Poslijeratni zločini
Pod Titovim rukovodstvom partizani su nakon Drugog svjetskog rata provodili mučenja i masovne egzekucije pobijeđenih vojnika te civila, žena i djece, počevši od pokolja na Bleiburgu pa do križnih putova, o kojima i danas svjedoče mnoge neobilježene i nepoznate masovne grobnice diljem Slovenije, Hrvatske i BiH.
Daksa, Orsula i Jakljan na dubrovačkom području, Huda jama, Kočevski rog u Sloveniji, Macelj, Jazovka, zagrebačka Gornja Kustošija, Gračani i dvorište Učiteljskog fakulteta, samo su neke od nebrojenih lokacija, na većini kojih još uvijek nije provedena ekshumacija žrtava. Prema izvorima koje je naveo Davor Dijanović u Hrvatskom tjedniku, sam je Tito osobno zapovjedio pokolj koji je započeo na Bleiburgu, a nastavio se na križnim putovima.
Obračun s Katoličkom Crkvom i nadbiskupom Stepincem
Nakon dolaska na vlast Tito započinje surov obračun sa svim institucijama, skupinama i pojedincima koji su mogli na bilo koji način smetati novoutemeljenoj vlasti. Osobito žestoko se okomio na Katoličku Crkvu. Progon Crkve, kojoj je tijekom poslijeratnih godina ubijeno više stotina redovnika, redovnica i svećenika, među kojima je bio i jedan biskup, Josip Maria Carević, najvidljiviji je bio u procesu protiv zagrebačkog nadbiskupa, blaženog Alojzija Stepinca.
Nadbiskupu Stepincu suđeno je u montiranom sudskom procesu u kojemu je optužen za suradnju s okupacijskim vlastima, nakon što je odbio Titovu ponudu da osnuje „državnu crkvu“, odvojenu od Vatikana i pape. Pet je godina proveo u zatvoru u Lepoglavi, a potom je ostatak života boravio u kućnom pritvoru u rodnom Krašiću. Neki izvori svjedoče da je Stepinac u krašićkom pritvoru trovan te da je Tito bio taj koji je osobno zapovjedio da ga se otruje.
Goli otok – neljudska poniženja žrtava
Logor na Golom otoku i na otoku Sv. Grgur još su neki od simbola Titove vladavine. Logor je otvoren 1948., nakon sukoba Tita sa Staljinom, kao mjesto gdje su odvođeni Informbiroovci i Staljinovi pristaše, no vrlo brzo su onamo počeli dospijevati i svi drugi koji su označeni kao nepodobni. Na Golom su se otoku neljudskim postupcima ponižavali i mučili zatvorenici. Među ostalim, i jedni su druge bili prisiljeni batinati palicama. Oni koji su uspjeli izaći s Golog otoka, morali su biti poslušni suradnici režima, u suprotnom, prijetio im je povratak u logor.
Kult ličnosti – odlika svakog dobrog diktatora
U Jugoslaviji je od samog početka sve bilo podređeno Brozu – od tiska, do društvenih, sportskih te kulturnih djelatnosti. Dovoljno je reći da se nogometni Kup, kao najmasovnije nogometno natjecanje bivše Jugoslavije, zvao Kup maršala Tita. Trčale su se svakog proljeća štafete za izmišljeni rođendan jugoslavenskog vođe. Naime, Tito nije rođen 25. svibnja, na „Dan mladosti”, već 7. svibnja, što se u Jugoslaviji namjerno prešućivalo. Dan mladosti bio je samo jedan od onih dana koji je stvoren kako bi promidžba mogla odraditi svoj dio posla na slavu „velikom” maršalu. Štafeta mladosti uvedena je 1945. godine, a na Titovu inicijativu, 1957. događaj je proglašen „Danom mladosti”. Svaki državni blagdan bivše Jugoslavije bio je podređen Titu, od Dana Republike, 29. studenoga, do Dana borca, pa čak i Međunarodnog dana žena, 8. ožujka.
Stvorena je atmosfera u kojoj partija može pogriješiti, ali vođa ne, što se najbolje vidjelo tijekom obračuna Tito-Ranković 1966. godine (pritom se zaboravilo da je zapravo Tito stvorio Rankovića i njemu dao zloglasne jugoslavenske tajne službe u ruke, najprije OZNU, a onda i UDBA-u, a ne obrnuto).
Neizostavni član liste svjetskih zločinaca
Koliko je sustav indoktrinacije u komunističkoj Jugoslaviji bio uspješan svjedoči i sljedeće. Neosporno je da je Josip Broz Tito odgovoran za smrt više stotina tisuća ljudi, neosporno je da je vladao diktatorski 35 godina, neosporno je da se u Jugoslaviji nisu poštovale slobode i ljudska prava – na žalost, također je neosporno da i danas ima pojedinaca i skupina koje Josip Broza Tita smatraju velikim državnikom. Još žalosnije je kada se među njima nalaze oni koji bi svojim kritičkim promišljanjem trebali biti perjanice društva.
Lustracija
Hrvatska je od rijetkih država bivšeg komunističkog bloka koja nije provela lustraciju – u tu grupu praktički spadaju samo još ostale države bivše SFRJ s izuzetkom Makedonije, te Rumunjska i dio država proizašlih iz bivšeg SSSR-a a koje nikad prije nisu ni bile države. Lustracija je osobito temeljito provedena u Mađarskoj, Češkoj, Poljskoj i Njemačkoj, danas najuspješnijim tranzicijskim državama, dok je u baltičkim zemljama problem bio KGB koji prije povlačenja pokupio dokumentaciju koja bi ih mogla kompromitirati.
Komunistički su simboli izrijekom zabranjeni u Poljskoj, Mađarskoj, Litvi, Latviji, Ukrajini dok u Hrvatskoj još uvijek imamo gradove u kojima pojedini trgovi nose nazive po komunsitičkom diktatoru i masovnom ubojici.
Cijeli članak možete pročitati na narod.hr
