Kao da nam nije dosta mjera, onih epidemioloških, kojima nas Andrej Plenković i njegova klika maltretiraju već 20 mjeseci. Njima se očito to svidjelo pa su odlučili izaći u javnost s novim mjerama. Ove mjere nazivaju “demografske”, piše Mario Nakić za Liberal.
Nemojte se dati zbuniti, taj pridjev “demografske” ne znači da će imati utjecaj na demografiju. Uostalom, ni epidemiološke mjere nemaju utjecaj na epidemiju, ali to više nikoga posebno ne brine.
Nakon neostvarenih obećanja o državnom financiranju svakog novorođenog djeteta (dobro je da nije ostvareno), Plenković sada izlazi s “demografskom” mjerom koju, čini se, ozbiljno planira ostvariti – podmićivat će novcem povratnike iz dijaspore. Konkretno, najavio je po 200.000 kuna za povratnike iz Irske koji se odluče u Hrvatskoj pokrenuti vlastiti biznis.
Što to konkretno znači? Prvo, moramo shvatiti da državi novac ne pada s neba. Ona ga mora ili uzeti od svojih građana ili isprintati (emitirati) nove svote. U ovom drugom slučaju riječ je zapravo o zaduživanju koje će građani platiti višestruko – kroz povrat duga s kamatama i kroz inflaciju. Kako god okrenemo, država ne stvara novu vrijednost pa nema ni vlastiti novac. Sve što država troši ide na račun njenih građana. Najveći ceh platit će oni koji su zaposleni u privatnom sektoru i vlasnici tvrtki i obrta.
Dakle, taj novac, koji će im država dati, ubrzo će im se naplatiti – kroz poreze, kazne inspektora i veće cijene. Ovo je doslovno podmićivanje naivnih ljudi njihovim novcem.
Plenković je u svojoj karijeri vjerojatno naučio tako napredovati – podmićivanjem. I uvijek se to radi tuđim novcem. Ali zaboravlja da je ovaj put riječ o privatnom sektoru, a ne politici i javnoj firmi, tako da će teško moći ljude uvjeriti da im je to isplativo.
Jedini efikasan način da se popravi demografska slika Hrvatske bio bi da država manje troši. Jer kada država bude manje trošila, to znači da će građanima životni standard biti bolji – manji porezi, manji javni dug, niža inflacija. Za poboljšanje ekonomske situacije trebat će godine, možda i desetljeća, ali bez smanjenja javne potrošnje to se nikada neće dogoditi.
