Jedan od najljepših, ali i najpotresnijih spomenika poginulim, zatočenim i nestalim hrvatskim braniteljima i civilima u Domovinskom ratu bio je Zid boli, sastavljen od 13.600 crvenih i crnih opeka.
Na današnji dan, 1993. u Zagrebu je podignut Zid boli – simbol stradanja hrvatskoga naroda i duboke patnje.
Spomenik hrvatskim žrtvama Domovinskog rata Zid boli podignut je 26. rujna 1993. godine u Zagrebu. Postavljen je na zapadnom dijelu raskrižja Ilice i ulice Svetog Duha, uz Selsku cestu, oko tadašnjeg zagrebačkog sjedišta UNPROFOR-a, piše povijest.hr, donosi laudato.hr.
Gradnju Zida boli spontano su potaknule majke smrtno stradalih iz protesta prema snagama UN-a koje su premalo učinile na zaustavljanju agresije na Hrvatsku.
Spomenik je izgrađen kao dugački zid od crvenih i crnih opeka s ispisanim imenima stradalih od strane velikosrpskih agresora. Dio Zida činile su i opeke s imenima razrušenih gradova i sela. Zid je, nažalost, dan za danom postajao sve duži dosegavši 13.600 opeka. Pred njim su obitelji i mnogobrojni građani godinama palili svijeće i odavali počast stradalima.
S vremenom je Zid počeo propadati pa se iniciralo da se taj jedinstveni spomenik spasi i očuva. Nakon različitih ideja o smještaju spomenika 2005. godine donesena je konačna odluka da se Zid boli premjesti na zagrebačko groblje Mirogoj. Tamo su opeke s imenima ugrađene u spomenik Glas hrvatske žrtve – Zid boli, autora Dušana Džamonje.
Kasnije su imena poginulih i nestalih uklesana u kenotaf crkve Sveta Mati Slobode na zagrebačkom Jarunu.
