Povjesničar Tvrtko Jakovina s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu bio je gost Novog dana na N1 i govorio o zamolnicama koje su stigle iz BiH, a u kojima se optužuju hrvatski generali vojno-redarstvene operacije Bljesak kojom je Hrvatska 1995. oslobodila područje zapadne Slavonije.
Jakovina tvrdi kako su reakcije Hrvatske na te optužbe bile “presnažne” te kako je potrebno analizirati optužbe koje je BiH poslala Hrvatskoj. Također je ustvrdio kako je Domovinski rat imao ‘brojne elemente građanskog rata’.
Smatra da se nismo još počeli ni suočavati s onime što se dogodilo.
“Meni se čini da, kao što je i general Miljavac rekao, da će biti druga opcija, a to je da se hrvatsko pravosuđe izjasni o tome. Svi koji su devedesetih godina barem kratko živjeli i odrastali u tom dijelu Hrvatske, znaju što se tamo događalo. Tu je moralo biti žrtava. Kao što smo čuli, rat nije balet. U našem kontekstu i ovih dana su bile ponovljene riječi koji su tu vidjeli veliku globalnu igru, za koju ja mislim da ne postoji”, rekao je Jakovina.
Ističe da je normalno da hrvatska vlast štiti hrvatske interese, ali da postoje možda i interesi eventualno stradalih nevinih o čemu bi trebalo doći do sudskog pravorijeka.
“Srpska strana u Bosni i Hercegovini će morati pogledati i sebe i što su činili hrvatskim gradovima. Vi tu nemate čistu stranu jer je doista bio rat. Ratovi nisu baleti u svim slučajevima, bez obzira na to jesu li se neke strane branile. Ovo je jedno otvoreno pitanje i ovo pitanje će biti zanimljivije za analitičare ili povjesničare rata. Ne vjerujem da se to može na zadovoljavajući način riješiti”, kazao je.
Jakovina smatra da je reakcija na zamolnice bila presnažna.
“Ona koja je došla od predsjednika Milanovića pa se onda nastavilo. Gotovo sve karte su jasne i ishod toga je jasan. Mi imamo zapravo dva smjera naše vanjske politike – jedan je prema Srbiji, a jedan prema Bosni i Hercegovini. U jednoj situaciji smo nešto nadmoćniji i ja bih rekao da je to ova situacija”, veli.
Bljesak se, kaže Jakovina, dogodio zaista bljeskovito.
“Ako pogledajte taj jedan klin koji se zabio prema Papuku, vi niste mogli očekivati da s milijun stanovnika koji su bili prema istoku, da bi nekakav prostor s glavnim gradom u Okučanima mogao na bilo koji način presijecati. Čini mi se, pa i ne djeluju ovi generali osobito zabrinuti. Ako je došlo nekoliko stotina stranica iz BiH, onda bi bilo najbolje da se stvar izanalizira. Ja ne bih bio posebno zabrinut i ne djeluju mi posebno zabrinuti”, rekao je.
Operacije Maestral 2 i Južni potez
Govoreći o operacijama Maestral 2 i Južni potez, istaknuo je da rat u Bosni i Hercegovini ne bi završio da nije bilo tih operacija.
“Drugo, rat u Hrvatskoj bi se puno više nastavio. Taj rat je imao brojne elemente građanskog rata, ali je to bio rat u kojem su postojale određene jasne strane. To je ono što bi trebalo imati u kontekstu s operacijama koje su se vršile na bosanskohercegovačkom teritoriju”, rekao je omiljeni ”mainstream” povjesničar Jakovina.
Tko je Tvrtko Jakovina?
Tvrtko Jakovina, povjesničar s FIlozofskog fakulteta u Zagrebu, poznat je po izjavama u prilog totalitarnoj komunističkoj Jugoslaviji i njezinom diktatoru Josipu Brozu Titu.
Komentirajući jednom prilikom dr. sc. Zlatka Hasanbegovića, Jakovina je rekao:
“Duboka fascinacija postjugoslavenskih političara Jugoslavijom i Titom – koja može biti i negativna, pogledajte Hasanbegovića! – pokazuje frustriranost naših malih, zatvorenih društava, koja doista nemaju ne samo lidere Titovog formata, nego i ulogu u svijetu kakvu je imala Jugoslavija. Bojim se da će ta frustracija još zadugo ostati. Kao povjesničar, upravo sam od toga i krenuo: prošlost proučavamo ne da bi je ponovili, nego da bi je se oslobodili”.
Krajem 2018. Jakovina je objavio u Globusu manifest, a koji i u intervjuu za Glas Istre ponavlja: “Da biste bili ‘pravi’ domoljub u Hrvatskoj, morate biti etnički Hrvat, deklarirati se kao katolik (ali ne morate živjeti kao kršćanin), morate biti glasni nacionalist i mrziti Srbe. Ispunjavate li sve te uvjete, dopušteno vam je lagati, pa čak i ubiti za Hrvatsku. U takvoj ‘domoljubnoj’ Hrvatskoj nema mjesta za uzorne građane”.
“Zanimljivo, nakon ovog teksta nisam imao niti jednu negativnu reakciju, ali sam imao nevjerojatno velik broj pozitivnih reakcija ljudi čija imena nikad nisam čuo ili ljudi koje dugo znam, ali koji obično ne reagiraju na moje tekstove kakve inače pišem. Nije bilo baš niti jedne prijetnje. A obično se nakon svakog mog javnog nastupa dogodi barem jedna prijetnja”, rekao je za Glas Istre.
