Svijet

Tri istočnoeuropske zemlje mogle bi postati novo središte proizvodnje mikročipova

Istočna Europa mogla bi postati veliki proizvođač mikročipova, ako se ostvare planovi koje iznio tajvanski dužnosnik. Ambiciozni europski plan nazvan „Digitalni kompas“ predviđa investicije od 140 milijardi eura u iduće dvije do tri godine. A Hrvatska?

Tajvan planira razmotriti mogućnost suradnje sa Slovačkom, Češkom i Litvom u proizvodnji čipova, rekao je tajvanski ministar, iako vodeći proizvođač TSMC zasada planira graditi pogone samo u SAD-u i u matičnoj zemlji.

Čitav opskrbni lanac poluvodiča je ogroman. Mnoge zemlje u njemu mogu igrati drugačije uloge, rekao je novinarima Kung Ming-hsin, šef tajvanskog nacionalnog vijeća za razvoj nakon što je proteklog mjeseca bio u posjetu Slovačkoj, Českoj i Litvi.

Dodao je da su sve tri navedene zemlje izrazile spremnost na suradnju s Tajvanom oko proizvodnje i distribucije poluvodičkih čipova. Tajvan inače ima udio od 63 posto na globalnom tržištu poluvodiča. Samo njihov TSMC drži 54 posto globalnog tržišta čipova, a kompanije poput Applea i Nvidije nabavljaju do 90 posto svojih čipova upravo od tajvanskih proizvođača.

mikročip,
Tajvanski proizvođač mikročipova, Taiwan Semiconductor Manufacturinga (TSMC) osnovan je 1987.g., ostvaruje godišnje prihode u visini blizu 48 milijardi dolara (2020), a zapošljava cca 56.800 djelatnika (2020)

Europska komisija je u rujnu predloila novi zakon kojim bi se povećala proizvodnja čipova zbog nastale globalne nestašice, koja je izazvala kašnjenja u mnogim industrijskim granama, najteže od kojih je pogođena autoindustrija. Cilj tog prijedloga EK jest podizanje istraživnaja o čipovima, povećanje domaćih proizvodnih kapaciteta poluvodiča te međunarodna suradnja u proizvodnji čipova.

Kung je naglasio da je to težak zadatak za Europu da ga napravi sama. “Nadaju se suradnji s Tajvanom”, pojasnio je.

Kung je dodao i da Tajvan trenutno planira uspostaviti radne skupine s tri navedene europske države kako bi se ustanovilo na koji način one točno mogu surađivati u proizvodnji čipova. To bi isto tako omogućilo i stipendije europskim partnerima namjenjene tehničkoj obuci u industriji poluvodiča.

A Hrvatska?

U ovim planovima, nažalost, nije uključena Hrvatska. Razumo je se sada zapitati zašto nismo u tim planovima, zašto nas ulagači ovog globalnog ranga zaobilaze? Zašto nema ovakvih značajnijih projekata u gospodarstvo? Je li itko išta od državnih institucija i diplomacije poduzeo da se nešto ovakvo razmotri i u RH? Ili je nama namijenjeno da se iseljavamo, do daljnjeg?

Inače, RH nema veleposlanstvo u Tajvanu, može se razumijeti da je to zbog odnosa sa Kinom. Tako ulaganja u ovu perspektivnu industriju Hrvatsku zaobilaze i dalje.

Nedavno je Matt Darko Sertić, vlasnik Applied Ceramicsa, tvrtke koja u Sisku proizvodi specijalne keramičke dijelove i materijale za proizvodnju mikročipova i drugih poluvodičkih elemenata, naveo kako bi bilo potrebno čak pet milijardi dolara da se sagradi tvornica za proizvodnju čipova u RH.

Na razini EU, a budući da europskim proizvođačima nedostaju čipovi u raznim industrijskim granama: umjetnoj inteligenciji, autoindustriji, medicinskim aparatima. EU je pokrenula ambiciozan plan jer su nestašicu čipova u EU osjetila razna industrijska područja, a posebno autoindustrija. Prema navodima IHS-Marketa u prvom tromjesečju 2021. proizvedeno je pet posto manje automobila nego u istom razdoblju prošle godine.

Europa radi na stvaranju saveza za proizvodnju čipova. Povjerenik EU-a za unutarnje tržište Thierry Breton želi da EU nadoknadi zaostajanje za SAD-om i Azijom. U ožujku je najavio da bi EU trebao udvostručiti proizvodnju mikročipova do 2030. godine. Petina svih mikročipova u svijetu trebala bi nastajati u Europskoj uniji.

Ambiciozni europski plan nazvan „Digitalni kompas“ predviđa investicije od 140 milijardi eura u iduće dvije do tri godine. U Europi bi ponovo trebala biti pojačana proizvodnja čipova od 5, 3 i 2 nanometra, koja je bila prepuštena SAD-u i Aziji, navodi DW.

Izvor: RT / Zimo / DW / Lidermedia / crodex.net

POŠALJITE NAM VAŠU VIJEST

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Back to top button