Istočna Europa mogla bi postati veliki proizvođač mikročipova, ako se ostvare planovi koje iznio tajvanski dužnosnik. Ambiciozni europski plan nazvan „Digitalni kompas“ predviđa investicije od 140 milijardi eura u iduće dvije do tri godine. A Hrvatska?
Tajvan planira razmotriti mogućnost suradnje sa Slovačkom, Češkom i Litvom u proizvodnji čipova, rekao je tajvanski ministar, iako vodeći proizvođač TSMC zasada planira graditi pogone samo u SAD-u i u matičnoj zemlji.
Čitav opskrbni lanac poluvodiča je ogroman. Mnoge zemlje u njemu mogu igrati drugačije uloge, rekao je novinarima Kung Ming-hsin, šef tajvanskog nacionalnog vijeća za razvoj nakon što je proteklog mjeseca bio u posjetu Slovačkoj, Českoj i Litvi.
Dodao je da su sve tri navedene zemlje izrazile spremnost na suradnju s Tajvanom oko proizvodnje i distribucije poluvodičkih čipova. Tajvan inače ima udio od 63 posto na globalnom tržištu poluvodiča. Samo njihov TSMC drži 54 posto globalnog tržišta čipova, a kompanije poput Applea i Nvidije nabavljaju do 90 posto svojih čipova upravo od tajvanskih proizvođača.
Europska komisija je u rujnu predloila novi zakon kojim bi se povećala proizvodnja čipova zbog nastale globalne nestašice, koja je izazvala kašnjenja u mnogim industrijskim granama, najteže od kojih je pogođena autoindustrija. Cilj tog prijedloga EK jest podizanje istraživnaja o čipovima, povećanje domaćih proizvodnih kapaciteta poluvodiča te međunarodna suradnja u proizvodnji čipova.
Kung je naglasio da je to težak zadatak za Europu da ga napravi sama. “Nadaju se suradnji s Tajvanom”, pojasnio je.
Kung je dodao i da Tajvan trenutno planira uspostaviti radne skupine s tri navedene europske države kako bi se ustanovilo na koji način one točno mogu surađivati u proizvodnji čipova. To bi isto tako omogućilo i stipendije europskim partnerima namjenjene tehničkoj obuci u industriji poluvodiča.
A Hrvatska?
U ovim planovima, nažalost, nije uključena Hrvatska. Razumo je se sada zapitati zašto nismo u tim planovima, zašto nas ulagači ovog globalnog ranga zaobilaze? Zašto nema ovakvih značajnijih projekata u gospodarstvo? Je li itko išta od državnih institucija i diplomacije poduzeo da se nešto ovakvo razmotri i u RH? Ili je nama namijenjeno da se iseljavamo, do daljnjeg?
Inače, RH nema veleposlanstvo u Tajvanu, može se razumijeti da je to zbog odnosa sa Kinom. Tako ulaganja u ovu perspektivnu industriju Hrvatsku zaobilaze i dalje.
Nedavno je Matt Darko Sertić, vlasnik Applied Ceramicsa, tvrtke koja u Sisku proizvodi specijalne keramičke dijelove i materijale za proizvodnju mikročipova i drugih poluvodičkih elemenata, naveo kako bi bilo potrebno čak pet milijardi dolara da se sagradi tvornica za proizvodnju čipova u RH.
Na razini EU, a budući da europskim proizvođačima nedostaju čipovi u raznim industrijskim granama: umjetnoj inteligenciji, autoindustriji, medicinskim aparatima. EU je pokrenula ambiciozan plan jer su nestašicu čipova u EU osjetila razna industrijska područja, a posebno autoindustrija. Prema navodima IHS-Marketa u prvom tromjesečju 2021. proizvedeno je pet posto manje automobila nego u istom razdoblju prošle godine.
Europa radi na stvaranju saveza za proizvodnju čipova. Povjerenik EU-a za unutarnje tržište Thierry Breton želi da EU nadoknadi zaostajanje za SAD-om i Azijom. U ožujku je najavio da bi EU trebao udvostručiti proizvodnju mikročipova do 2030. godine. Petina svih mikročipova u svijetu trebala bi nastajati u Europskoj uniji.
Ambiciozni europski plan nazvan „Digitalni kompas“ predviđa investicije od 140 milijardi eura u iduće dvije do tri godine. U Europi bi ponovo trebala biti pojačana proizvodnja čipova od 5, 3 i 2 nanometra, koja je bila prepuštena SAD-u i Aziji, navodi DW.
Izvor: RT / Zimo / DW / Lidermedia / crodex.net
