Događaji koji su se 31. ožujka 1991. godine odigrali na Plitvičkim jezerima, u povijesti su ostali upamćeni kao Krvavi Uskrs zbog prvog oružanog sukoba između Srba i Hrvata na kojem je potekla krv.
Jednako tako, uz ovaj je datum zabilježeno i upamćeno ime mladog hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića kao prve žrtve Domovinskog rata poginulog od ruke srpskih pobunjenika.
Treba naučiti i ime Rajko Vukadinović
Ipak, autori hrvatskog udžbenika povijesti za osme razrede “Vremeplov” (Profil Klett) – radi se Tomislavu Bogdanoviću, Miljenku Hajdaroviću i Domagoju Švigiru – smatraju kako bi ovdašnja djeca trebala znati da je toga dana uz Jovića poginuo i izvjesni Rajko Vukadinović. Iako je riječ o mesaru iz Korenice koji se priključio srpskim teroristima, uz njegovo ime koje stoji tik do imena Josipa Jovića, naznačeno je kako je riječ o ”srpskom milicajcu”.
O tome da je u Hrvatskoj tiskan školski udžbenik koji smatra da je među prvim poginulima i pripadnik agresorske vojske, te taj podatak navodi kao bitan i relevantan za hrvatske “osmaše”, doznali smo od jednog profesora povijesti koji taj predmet predaje u jednoj osnovnoj školi:
“Bio sam neugodno iznenađen… Zapravo, cijeli udžbenik suptilno radi na izjednačavanju krivnje, ali i relativizaciji žrtve. Podatak o srpskom pobunjeniku koji je uz Josipa Jovića poginuo na Plitvičkim jezerima morao sam pročitati dva puta jer nisam mogao vjerovati”.
U njegovoj školi, kaže naš sugovornik, ovaj se udžbenik ne koristi:
“Ovo je prvi put da se u udžbeniku ističe njegovo ime”
“Radi se o tome da svake četiri godine škole mogu birati udžbenike različitih izdavača kao što je Školska knjiga, Alfa i slično. U tom izboru, naravno, sudjeluju profesori povijesti, no kada se donese odluka o najrelevantnijem izdanju, tada se po tom udžbeniku predaje četiri godine.”
Ovaj profesor povijesti još se jednom osvrnuo na podatak o prvoj žrtvi Domovinskog rata:
“Ovo je prvi puta u 30 godina da se uz Jovića spominje i neprijateljsko ime. Pretpostavljam kako su se autori udžbenika morali dobro potruditi da uopće dođu do imena Rajka Vukadinovića. To znači samo jedno: dali su sve od sebe kako bi hrvatska djeca znala da toga dana na Plitvičkim jezerima nije poginuo samo Hrvat, nego i Srbin.”
Također u udžbeniku se ne navodi tzv. SAO Krajine već se navodi kao da je SAO Krajina bila država u sukobu.
Branitelj koji surađuje sa školama: ‘To je potpuna kriminalizacija’
Udžbenikom je potpuno preneražen i vukovarski heroj Ivan Anđelić Dok o čijim je ratnim podvizima snimljen dokumentarno film “Slike iz života ratnika”. Brojne hrvatske škole organiziraju vannastavno gledanje ovoga filma, a u tim prigodama, Anđelić s učenicima ostvaruje izvrsnu interakciju, detaljno odgovara na njihova pitanja te im što zornije pokušava predočiti detalje iz Domovinskog rata:
“To je potpuna kriminalizacija Domovinskog rata. U tome vidim prste visoke politike koja radi sve kako bi održala dobar odnos sa svojim koalicijskim partnerima. Vrlo proziran ‘put prema pomirbi’ i širenju premise ‘svi smo isti, svi smo žrtve’. Upravo zato uz ime Josipa Jovića istaknuto je i ime agresora. Potpuno je nevjerojatno da se naša djeca prisiljavaju učiti takve stvari, no to je samo jedan od načina da se relativizira ono što je Srbija Hrvatskoj učinila 90.-tih.”
Kurikulum povijesti izazvao tenzije
Podsjetimo, oko kurikuluma za nastavni predmet povijest za osnovne škole i gimnazije, svojedobno su se žestoko “lomila koplja”. Na raspravama koje su se održavale više puta, pri čemu je akademka zajednica bila očigledno podijeljena na “lijeve i desne”, bilo je nesuglasja i povišenih tonova. Primjerice, Županijsko stručno vijeće nastavnika povijesti Ličko-senjske županije za osnovne i srednje škole bilo je nezadovoljno zbog “premalo zastupljenih informacija o Domovinskom ratu”, dok je s druge strane grupa od 15 nastavnika Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu – kurikulum za predmet povijesti podržala.
