Stanovništvo Hrvatske ponovno raste zahvaljujući migracijama – prirodni pad i dalje dramatičan
Drugu godinu zaredom stanovništvo Republike Hrvatske bilježi rast – i to unatoč poražavajućim demografskim pokazateljima o prirodnom prirastu. Ključ? Migracije.
Prema najnovijim podacima, tijekom 2024. godine u Hrvatsku je doselilo više ljudi nego što ih je iz nje odselilo – i to u neto iznosu od čak 31.394 osobe, što je za oko 1.200 više nego godinu ranije. Dakle, unatoč svemu – ekonomskoj nestabilnosti, birokraciji, političkoj depresiji – Hrvatska postaje zemlja u koju se više useljava nego iz nje iseljava.
Prirodni pad i dalje ogroman
S druge strane, prirodna kretanja i dalje ruše rekorde – ali one negativne. Tijekom 2024. godine u Hrvatskoj je umrlo oko 19.260 osoba više nego što ih je rođeno, što jasno pokazuje da se demografski slom nastavlja. Bez migracija, zemlja bi nastavila padati brojem stanovnika iz godine u godinu.
Prema jednostavnom zbroju migracijskog salda i prirodnog prirasta, logično bi bilo očekivati ukupni rast broja stanovnika od oko 12.000 osoba. Međutim, Državni zavod za statistiku (DZS) navodi povećanje od tek 6.600 stanovnika. Gdje je nestalo ostalih 5.000? Nema jasnog odgovora – osim ako uzmemo u obzir eventualna naknadna usklađenja, metodološke prilagodbe ili, kako bi neki rekli, “kreativno statističko knjigovodstvo”.
Tko se doseljava – Hrvati ili stranci?
Još zanimljivije postaje kad se pogleda tko su ti novi doseljenici. Dio su svakako Hrvati koji se vraćaju iz inozemstva (često nakon neuspjelih pokušaja trajnog iseljavanja), ali sve više i radnici iz trećih zemalja – najčešće iz Nepala, Indije, Filipina i s Bliskog Istoka – koji se doseljavaju u potrazi za poslom u građevini, turizmu i logistici. I dok Vlada to prikazuje kao „ekonomski oporavak“, mnogi s pravom upozoravaju da se ne radi o strateškoj migracijskoj politici, već o nužnom uvozu radne snage zbog katastrofalne domaće demografije.
Pitanje koje visi u zraku
Dakle, da nije bilo migracija, Hrvatska bi 2024. godine pala za novih gotovo 20.000 ljudi. Umjesto toga, bilježimo pozitivan neto saldo. No to ne znači da smo riješili demografsku krizu – nego da je privremeno zakrpana stranim radnicima i povratnicima. Uz to, nelogičnosti i razlike u podacima DZS-a i stvarnim matematičkim izračunima bacaju dodatnu sjenu na službene brojke.
U svakom slučaju – drugu godinu za redom Hrvatska ne gubi stanovništvo. Ali je pitanje – koga dobiva?
Izvor:Nenad Bakic
crodex.net
