Zbog toga što je odrasla u posve novim okolnostima modernog društva, kao i u mnogo slučajeva dosad – stariji naraštaji sve slabije razumiju novu generaciju.
Što uopće čini jednu generaciju? Prema nekim sociolozima, ljudi rođeni u istom periodu razvijaju slične osobnosti, političke i kulturne preferencije. Kada na to dodate sve svjetske događaje, određene generacije će zauvijek biti obilježene događajima iz njihovog života – poput ratova, ekonomske i političke situacije.
Znanstvenici William Strauss i Neil Howe razvili su “generacijsku teoriju”, prema kojoj se povijest može opisati u generacijskim ciklusima. Prema njima, generacije traju 20-22 godine, a svaka ima svoje posebnosti.
Događaji i opća klima u kojoj jedna generacija odrasta drastično će na gotovo isti način obilježiti sve ljude koji su u njoj rođeni i krenu odrastati. To će rezultirati “sličnim” ponašanjima, političkim stavovima i navikama koje će ta generacija ‘kolektivno’ posjedovati. Naravno, u prosjeku i u usporedbi s drugim generacijama. Svaka generacija će unutar sebe imati velike različitosti.
Na svijetu trenutačno živi 10 različitih generacija:
- Međuratna generacija – Imaju između 106-118 godina (r. 1901.-1913.)
- ‘Najveća’ generacija – Imaju između 100 i 120 godina (r. 1910-1924.)
- Tiha generacija – Imaju između 78 i 98 godine (r. 1925.-1945.)
- ‘Baby Boomer’ generacija – Imaju između 59 i 77 godine (r. 1946.-1964.)
- Generacija X – Imaju između 44 i 58 godine (r. 1965.-1979.)
- Xenijalci – Imaju između 38 i 48 godine (r. 1975.-1985.)
- Milenijalci – Imaju između 29 i 44 godina (r. 1980.-1994.)
- iGen / Generacija Z – Imaju između 11 i 29 godina (r. 1995.-2012.)
- Generacija Alfa – Imaju između 1 i 10 godina (r. 2013.-2025.)
Kao što vidite, generacije se ponekad preklapaju. Ne postoji točan datum kada jedna generacija počinje, a druga završava. Također, starije generacije su odrastale u još neglobaliziranom svijetu tako da se ne može govoriti da će Hrvati s početka 20. stoljeća imati jednaka životna iskustva i utjecaje kao i Kinezi s početka 20. stoljeća.
Stigla je nova – Z generacija.
Za njih možemo reći da su, na neki način, platili danak razvoju društva.
Generacija Z, koja počinje ulaziti u poslovni svijet, naziv je za pojedince rođene između 2000. i 2010./2015. Međutim, često susrećemo imena poput: mobilna generacija, e-generacija, tiha generacija, mrežna generacija.
Potpuno su digitalni. Swipeaju. Povezani su s cijelim svijetom. Većina ljudi ih neće ili ne želi razumjeti. Ne traže odobrenje od roditelja, odobrenje nalaze kod prijatelja. Dobro su odgojeni, ali socijalne vještine im nisu nešto s čime će se pohvaliti.
Kognitivno su vrlo dobri, ali im nedostaju specifična iskustva
Pod kognitivnim dijelom mislimo na to da: dobro deduktivno i induktivno rasuđuju, dobro raspoređuju informacije, dobro matematički rasuđuju i pamte, vrlo su mentalno fleksibilni, dobri u radu s brojevima, originalni su i prepoznaju obrasce. Perceptivna brzina im je dobra, ali su vrlo osjetljivi na probleme. Dobro im je vrijeme reakcije, vrlo su selektivne pažnje te ograničeni u podjeli pažnje. Uglavnom dobro razumijevaju i vizualiziraju.
Međutim, nedostaju im, kako smo rekli specifična iskustva pa su nešto lošiji u aktivnom učenju i slušanju, vrlo su kritični, ali s druge strane im je prosudba i odlučivanje loše.
Generacija Z je kognitivno vrlo napredna, s nedostatkom iskustva i zbog toga je to generacija koja traži mentora, prijatelja čiji će međusobni odnos biti prije svega, ne autokratski – nego meritokratski i živ.
Ukratko, kognitivno su dobra djeca, međutim nemaju niti žele imati “Big Picture” pa će shodno tome teže razviti strategije učenja kod nekih kompliciranijih problema ili zadataka, a u čemu su novi ili manje iskusni. Loši su u pregovaranju i imaju onaj gard. Čine se sramežljivima. Osjećaju se nevidljivima. Ponašaju se savjesno prema okolišu. Boje se neuspjeha, ali novac im nije najbitnija stvar u životu.
Oni su velika djeca
Po Maslowu su poprilično samoaktualizirani, puno više od ostatka populacije što znači da su vrlo brzo našli svoj smisao postojanja, ali isto tako moraju vidjeti i smisao u poslu, mora im biti zanimljivo kako bi se mogli dodatno pronalaziti.
U pronalaženju smisla u poslovnom dijelu, veliku ulogu imaju odjeli ljudskih potencijala koji će s upravama tvrtki jasno i precizno strateške ciljeve prevesti u one taktičke odnosno operativne, dakle razumljive Z generaciji (“A gdje sam tu ja?”). Bitno je konstantno jasno i precizno s njima komunicirati.
Ako ćemo biti vrlo općeniti, možemo reći da je akronim FOMO zbog njih 2013. dodan u Oxfordski rječnik. Iako već pomalo odrasli, svojevrsna su velika djeca. Zadržali su ono što mi „odrasli“ nismo mogli, a to je dijete u sebi. Usprkos djetetu u sebi imaju velika tehnološka znanja, ali istovremeno su i vrlo kreativni. Neki će reći da ih je teško kontrolirati.
Tehnološki najpismenija generacija
Značajka koja ih razdvaja od ostalih generacija jest da generacija Z ne poznaje svijet prije weba i da je prva globalna generacija kao i tehnološki najpismenija generacija.
Početak generacije Z različito je definiran u različitim zemljama. Najvažnija razlika koja razlikuje generaciju Z od generacije Y je ta što su članovi generacije Z od rođenja izloženi komunikacijskoj i medijskoj tehnologiji. Zbog multimedijskog tehnološkog napretka, generacija Z izložena je multimedijskim aktivnostima u većoj mjeri nego bilo kojoj drugoj aktivnosti (osim spavanja).
