Općenito, ukrajinska kriza dio je “velike igre” Zapada protiv Rusije prema scenariju koji je izložio pokojni Zbigniew Brzezinski koji je bio američki savjetnik za nacionalnu sigurnost 1977.-1981., rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u danas objavljenom intervjuu za ruske novine Izvestia, prenosi gepolitika.news.
“Ako se sadašnja događanja promatraju kroz prizmu povijesti, onda je jasno da je cijela ukrajinska kriza “velika igra” prema scenariju koji je svojedobno promovirao Zbigniew Brzezinski. Iako govore o dobrim odnosima i o spremnosti Zapada da prihvati prava i interesa onih Rusa koji su se nakon raspada SSSR-a našli u neovisnoj Ukrajini i drugim postsovjetskim zemljama pokazalo se da to nije ništa više od praznih obećanja.
Još početkom 2000-ih Washington i Europska unija počeli su otvoreno zahtijevati da Kijev odluči je li sa Zapadom ili s Rusijom”, istaknuo je prvi diplomat.
Inače, Lavrov misli na koncept kojeg je Zbigniew Brzezinski objasnio u knjizi “Velika šahovska ploča” objavljenoj 1997. Tada je Brzezinski objasnio da, u post-sovjetskom dobu, SAD treba onemogućiti dominaciju bilo kojoj sili na području Euroazije. Predstavljajući svijet “kao veliku šahovsku ploču”, Brzezinski konstatira da je “Amerika zapravo jedina supersila”, dok na prostoru Euroazije, koja je, po Brzezinskom “glavna američka nagrada”, postoji pet ključnih geostrateških igrača i pet geopolitičkih stožera:
- Francuska, Njemačka, Rusija, Kina i Indija su, po njemu, glavni i “aktivni igrači”, dok su nešto manje važni UK, Japan i Indonezija.
- S druge strane, upravo su, po njemu, Ukrajina te Azerbejdžan, Južna Koreja, Turska i Iran “kritično značajni geopolitički stožeri”.
“Ukrajina je novi, ali važan prostor na euroazijskoj šahovskoj ploči. Predstavlja geopolitički stožer zbog toga što samo njeno postojanje kao nezavisne zemlje pomaže preobražaju Rusije. Rusija bez Ukrajine više nije europska imperija.
Rusija bez Ukrajine se može boriti za imperijalni status, ali bi ona tada postala pretežno azijska imperijalna država koja bi se najvjerojatnije uvukla u iznurujuće sukobe s nacionalno probuđenim stanovnicima srednje Azije koji bi se osvetnički ponašali zbog gubitka svoje nedavno stečene nezavisnosti, a koje bi podržavale muslimanske zemlje s juga”, piše Brzezinski 1997.
Lavrov sada tvrdi da od 2014. Zapad “bezuvjetno promovira rusofobni režim kojeg je doveo na vlast državnim udarom”. Lavrov je opisao kako Zapad i dalje upravlja djelovanjem Zelenskog. Tvrdi da su ga namjerno dovodili da drži “strastvene” govore na međunarodnim sastancima. Ipak, “kada predloži nešto smisleno, dobije po prstima”, kaže Lavrov za odnos Zelenskog i njegovih navodnih zapadnih rukovoditelja.
Kao primjer kada je Zelenski morao povući razuman prijedlog, Lavrov je ukazao na rusko-ukrajinske pregovore u Istanbulu krajem ožujka. Ruski ministar vanjskih poslova tvrdi da se Kijev tada morao povući iz dogovora po naredbi, među ostalim i zbog “iscenirane epizode u Buči”.
Jedan od zadnjih intervjua Zbigniewa Brzezinskog na temu odnosa Europe i Rusije možete pogledati u nastavku i/ili ovdje:
