Gdje su lopovi najaktivniji? Britanski portal za Confused.com usporedio je podatke krađa vozila u 35 europskih zemalja od 2011. do 2019. godine.
Treba reći da je učestalost krađa izračunata u odnosu na broj stanovnika (krađe na 100.000 stanovnika), a ne u odnosu na broj vozila. Prema Destatisu, u prosjeku 569 od 1000 ljudi u EU posjeduje automobil (od 2019.). Međutim, u nekim zemljama EU stopa posjedovanja automobila znatno je niža, prenosi revijahak.hr.
Ipak, usporedba pokazuje u kojim zemljama će vlasnici najvjerojatnije biti žrtva krađe automobila.
Italija je zauzela neslavno prvo mjesto s 276 ukradenih automobila na 100.000 stanovnika. U Italiji je gustoća vozila po stanovniku nešto veća nego u Njemačkoj, ali uzimajući i to u obzir, stopa krađa je impresivna.
Prema Confused.com, svaki sat ukradeno je 19 automobila u Italiji Češka Republika, Švedska, Francuska i Grčka također su među prvih 5. Najmanji broj krađa automobila je u Danskoj (pet krađa na 100.000 stanovnika), a odmah do Danske su Lihtenštajn, Hrvatska i Slovenija s niskim brojem krađa.
Krađa auta u Hrvatskoj?
Imali promjena s krađom vozila u Hrvatskoj? Pitali smo MUP i dobili najnovije podatke i usporedbu s 2019. godinom. Dakle, u Republici Hrvatskoj je u 2019. godini otuđeno ukupno 731 vozilo, dok je u prošloj 2020. ta brojka iznosila 523 vozila, što je smanjenje za 28.5%.
MUP je izvijestio i da je u 2019. bilo 209 neovlaštenih upotreba motornih vozila dok je u 2020. ta brojka smanjena na 125, što iznosi smanjenje od 40.2%.
Policija je u pokušajima krađe motornih vozila u 2019. zabilježila još 91 pokušaj. U 2020. takvih pokušaja je bilo 54, što također pokazuje smanjenje od 40.7%. MUP nas je izvijestio i da je od sveukupnog broja otuđenih vozila u 2019-toj pronađeno 677 vozila dok je u 2020. pronađeno 475, što se može objasniti i smanjenim brojem krađa.
Najčešće se krade marka vozila Volkswagen, s udjelom u ukupnoj brojci otuđenih putničkih vozila u 2020. godini koja iznosi čak 29,9 %.
Pitali smo MUP postoji li opipljiva statistika krađe katalizatora, koja je sve popularnija u Europi (zbog plemenitih materijala u njima). Zasad to, čini se, nije veći problem.
Za Hrvatsku su, i inače, razbojništva dosta niža od prosjeka – slika dolje:
