Novi Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt ukazao je u nedjelju na konferenciji u Njemačkoj na nedostatnu zastupljenost Hrvata u središnjim institucijama u Bosni i Hercegovini te je istaknuo potrebu promjene izbornog zakona u toj zemlji. Uz to, spomenuo je i kako je predsjednik Predsjedništva BiH Željko Komšić “biran glasovima Bošnjaka a ne Hrvata”. Što o svemu misli otkrio je za portal direktno Marijan Knezović. politički analitičar i aktivist za prava Hrvata u BiH.
“Željko Komšić je hrvatski predstavnik u državnom predsjedništvu, ali su ga više birali Bošnjaci nego Hrvati. Koliko je sustav kompliciran pokazuje i činjenica da je predstavnik Hrvata Dragan Čović izgubio u sučeljavanju s Komšićem”, rekao je Schmidt na skupu pod nazivom “Euroatlantske perspektive Bosne i Hercegovine”.
Rekao je i kako se hrvatski dio stanovništva, koji je, kako je istaknuo, dodatno smanjen iseljavanjem, osjeća nedovoljno predstavljenim u “kompliciranim državnim strukturama”.
Bh. mediji analizirali su u ponedjeljak Schmidtovu izjavu o zastupljenosti Hrvata, no spominjali su i onu o Sarajevu. Schmidt je na simpoziju također u neočekivanom kontekstu, navodi Klix, parafrazirao poruku određenih ljudi koji žive u Dubrovniku, a koji su mu kazali da “Sarajevo nije što je nekad bilo” i da je to sada dominantno bošnjački grad.
Dobar je indikator, započinje Knezović, to što je visoki predstavnik Schmidt i nastupom prepoznao problem u kojem se nalaze Hrvati u BiH.
“Koliko god je dobro čuti izjave koje upućuju na neravnopravnost Hrvata u BiH, ne bih se previše zanosio. Hrvati su dosad naučili kako i nemaju pretjeranu korist od dnevnopolitičkih bombica. Jako je puno floskula ostalo u zraku i čini se da ih Schmidt također udiše i izdiše. Uzmimo za primjer njegovu rečenicu kako ‘se Hrvatima treba omogućiti da se osjećaju zastupljeno’.
Takve fraze slušamo jako dugo i ne vidim im svrhu osim daljnjeg obezvrijeđivanja Daytona i pravnog poretka općenito”, pojašnjava dodajući kako “Hrvatima ne treba nikakav osjećaj jer se ne pozivamo na Šimićevu zbirku pjesama, već treba naše već postojeće ustavno pravo, a to je zastupljenost i trećina vlasti u državi”.
Nikakvi osjećaji nam, nastavlja, ne trebaju od međunarodne zajednice niti izbornog zakona, to je stvar puke demokratske mehanike, a naši osjećaji su pak stvar osobne intime.
‘Izjava je dobra i korisna’
Na upit je li iznenađen Schmidtovom izjavom, odgovara da nije. “Često se radi o već viđenim balansiranjima gdje visoki predstavnici doziraju i ugađaju svako pomalo svojim izjavama pa se stoga nadam kako ovaj put nije riječ o istome. Izjava je dobra i korisna, korak naprijed u odnosu na tiranina Inzka, ali bez daljnjih konkretnih političkih poteza izjava će se zajedno s jučerašnjim novinama skloniti sa stola i reciklirati”, naglašava.
Upitan kako komentira reakciju političkog Sarajeva i Željka Komšića, odgovara da je očekivana.
“Islamističko-komunistički pakt političkih vehabija i Željka Komšića budi se na svaki prizvuk koji ukazuje na sramotan položaj Hrvata unutar BiH. Sreća pa ni političke vehabije, a ni dorađeni komunisti zbog svoje međunarodne nebitnosti ne mogu sprječavati procese, a procesi koji nas približavaju izbornom zakonu, bez obzira na njihovu manjkavost i nekonkretnost, postoje”, ističe.
Potom se osvrnuo na Schmidtovu izjavu da “Sarajevno nije što je nekada bilo”.
“Sjetih se odmah Merlinove pjesme. Sarajevo u svakom slučaju jest tamo gdje je nekad bilo, ali nije ono što je nekad bilo. Ne mislim da je Sarajevo prije bilo Rim ili Firenca, ali je sigurno bio grad s više tolerancije, uvažavanja različitosti, multikonfesionalizma i multinacionalizma”, govori pa nastavlja:
“Sarajevo je, umjesto u glavni grad BiH, pretvoreno u prijestolnicu Bošnjaka u kojoj ne caruje sloboda. Lijepo je vidjeti da to vide i stranci kao što je Schmidt i lijepo je da upozorava druge, mnogi njegovi kolege prije njega su ostali impresionirani nakon tri naslovnice, dva tapšanja po ramenu i ćevapa u Želje”.
‘Ovo nije konačni udarac’
Osvrnuo se i na Komšića za kojeg kaže da je “tek marioneta, puka eksponatura puno većih i značajnijih lobija koji su u sprezi s financijerima koji se nalaze na nešto južnijem kontinentu od Europe”. Ovo im, dodaje, nije konačni udarac, do toga nas ipak čeka nešto više rundi, ali je koristan pokazatelj kako neće svi i svugdje nasjedati na jeftine dnevnopolitičke spinove iz Sarajeva koji kumulativno i kroz desetljeća Hrvatima rade značajnu štetu.
Također, izjava je indirektno i pokazatelj kako hrvatska diplomacija djeluje po pitanju BiH te se nada kako će djelovati i intenzivnije, navodi naš sugovornik.
Zaključno, Knezovića smo upitali kakav rasplet očekuje u BiH.
“Otkad se bavim aktivizmom po pitanju BiH, tema je Izborni zakon. Svake godine hrvatski politički predstavnici ponavljaju kako smo mjesec, tri mjeseca, pola godine ili godinu nadomak rješenju. Rješenje ne dolazi, a čak se niti ne nazire. Stoga već šest godina ponavljam pa ću i sada, ne vjerujem u skori rasplet situacije s Izbornim zakonom, a da budem još precizniji, ne vjerujem da će konačan i pravedan Izborni zakon doći dok Hrvati imaju trenutno političko vodstvo”, kaže nam Knezović.
‘Dodikova uloga sigurno neće biti loša po Hrvate’
Možda je moguće, dodaje, da se u skorijoj budućnosti nađe privremeno i kompromisno rješenje, ali to nije ono što bi Hrvatima trebalo biti dovoljno.
“U slučaju da do idućih izbora ne budemo imali pravedan izborni zakon u kojemu nitko nigdje ne može preglasati Hrvate, smatram kako je bojkot izbora bolje rješenje od polovičnog rješenja ili najgore, izlaska na izbore po sadašnjem protuustavnom zakonu. No to bi morao biti organizirani bojkot, a ne soliranje pojedinaca ili aktivističkih skupina. Uloga Milorada Dodika sigurno neće biti loša po Hrvate kada govorimo o ovakvim procesima. Treba pohvaliti suradnju hrvatskih političara s predstavnicima srpskog naroda u BiH. To je i politički i matematički najbrži način za deunitarizaciju BiH i povratak njezinim federalističkim temeljima”, zaključio je u razgovoru Marijan Knezović.
