UDBA, KOS,AID i Lijevi NGO odjednom u mrtvom ”ustaši” vide priliku za raditi novi mit. Blaž tako služi nalogodavcima i nakon smrti. A radi se o ratu i o tome da je netko odlučio usred rata napraviti paralelnu vojsku.
Ovaj tekst ponavljaju već dugi niz godina svi ”vodeći” hrvatski i bošnjački mediji.
U tekstu se ne spominje ništam što bi kompromitiralo čovjeka koji je usred rata vodio paravojsku a u BIH je surađivao s džihadistima, postao i njihov general.
Novinari Indexa ne istražuju odnos Kraljević vs Ludvig Pavlović niti misteriozno KOS-ovsko Ludvigovo ubojstvo, koje je bilo uvjet da kosovski papci izdajnika Kraljevića uopće kroče na sveto hercegovsko tlo.
Kraljević izbjegava susuret oči u oči s Ludvigom. Nikada se neće sresti njih dva. Nije li vam to malo čudno? Suborci iz Sydneya koje dijeli samo granica 1990. godine uporno se odbijaju sresti. Jedna strana se boji pogleda u oči. Blaž Kraljević Drčni i hrabri boji se susreta s tada punoljetnim Ludvigom kojeg je 20 godina ranije, maloljetnog izdao.
Odjednom Pavlović gine, tijelo mu je izbačeno povrh Posušja u Studenim Vrilima, sve je odrađeno misteriozno i pod velom tajne a dok se cijela stvar događala avioni JNA nadlijetali su mjesto dok su JNA haubice priječile put Studenim Vrilima. Obdukcija će kasnije pokazati da Ludvig nije ubijen tu. Gdje je ubijen i tko ga je ubio? Zašto Blaž ulazi u Ljubuški tek po njegovoj smrti? Koja je veza njega Blaža i svećenika fratra u Beču koji je radio za UDBU?
Ima li netko da to poveže?
I naravno novinari Indexa nemaju pojma tko je ovo:
A ovo je Martin Živko Bodulić, sin Šime, iz Posedarja. Hrvatski vojnik kojeg su ubili Blaž i njegov HOSovci. Njegovo ime se ne spominje. Njegovo ime KOS je strogo zabranio da se vraća u sjećanje.
Jer kad bi se učila istina znalo bi se zašto na Kruševu, na spomeniku “zajedništva” nema Martinovog imena i Bodulić prezimena.
On je ubijen od strane Blaževih pobunjenika protiv hrvatskog naroda. Slugu Alije Izetbegovića.
Bodulić je vršio svoju dužnost. Na zapovjed Stožera i Vojne policije poslan je da privede Kraljevića na vojni sud. Umjesto toga pokošen je rafalom iz Kraljevićevog vozila.
Nakon tog HVO je uzvratio vatrom.
Bodulić je mrtav jer je bio odan svome narodu i svojoj vojsci. Nije legenda. Zaboravljen je.
Kraljević je mrtav jer je odbio postupiti , u doba rata, prema zakonima i volji tog vremena. Odbio je naređenje svog nadređenog, inzistirao je na tome da je on država i da je njegova vojska jedina ispravna vojska. Kraljević je legenda. Pavlović i Bodulić su ljudi za čije smrti ne trebamo znati detalje.
I o kojima Index KOS-ovci ne moraju pisati. Makar znali da je Bodulić bio iz Posedarja. Iz Hrvatske.
Zato pišu o Blažu, bez da mu imputiraju ustaštvo dok u slobodno vrijeme ustaštvo imputiraju čak i najljućim partizanima, ako im takvi nisu po volji.
Hrvatska je sramota čovječanstva. To bi danas rekao i Bodulić, da se probudi na tren i pročita naslovnicu Indexa.
Najjače glasilo u Hrvata, nadzire naime KOS.
Što je iduće na Indexu? Interview s vjenčanim kumom Štefice Galić i Neđe Galića, Miroslavom Hrstićem Ledenim pod naslovom “Kako je to biti šef logora, pomalo silovati dok drugi ginu, a na kraju ipak ostati čovjek i humanist”.
Predlažemo da ga odradi ustaški slovoslagač i novinar godine u ustaškoj Hrvatskoj Boris Dežulović zvani Ljigavac. Nakupina oholosti , laži i podmetanja. Ta on je već nadničario za ustaše po Ljubuškom. Može on to opet.
A sada vam evo tekst s Indexa, za sve idealiste koji vjeruju kako Blaž nije bio udbaš, i kako je volio BIH te za nju položio život.
”9. KOLOVOZA 1992. godine poginuo je Blaž Kraljević, zapovjednik HOS-a koji je u prvim danima rata djelovao u Hercegovini. Smrt Blaža Kraljevića i njegovih HOS-ovaca do danas je ostao jednan od najvećih misterija u novijoj hrvatskoj povijesti.
Kao politički emigrant Blaž Kraljević, koji je rođen kod Ljubuškog 1947. godine, od sredine 60-ih bio je politički aktivan. Tako je, primjerice, trebao sudjelovati u Bugojanskoj grupi 1972. godine, kad je grupa proustaških ekstremista iz emigracije ušla u Jugoslaviji i pokušala dignuti bunu protiv komunističkih vlasti. No, to je završilo potpunim fijaskom, a većina ustanika je likvidirana. Kraljević će u emigraciji nastaviti djelovati sve do 1990. godine, kada se vraća u Hrvatsku i postaje važnim članom ustaštvom prožetog HSP-a.
Sudjelovao u osnivanju HOS-a
Kraljević je sudjelovao u osnivanju HOS-a u Hercegovini, HSP-ovog vojnog krila, a uskoro ga Dobroslav Paraga imenuje zapovjednikom Hrvatskih obrambenih snaga za Hercegovinu.
Brzo nakon početka rata došlo je do sukoba između HVO-a i HOS-a u BiH. HVO je tražio da se HOS podredi njima, baš kao što se u Hrvatskoj podredio HV-u. No, Kraljević je to uporno odbijao. Sredinom 1992. godine incidenti između HOS-a i HVO-a postajat će sve češći, a u isto vrijeme HOS je njegovao dobre odnose s Armijom BiH. U lipnju 1992. godine Kraljević se sastaje s načelnikom Glavnog štaba Armije BiH Saferom Halilovićem, a uskoro dobiva čin general-bojnika te ulazi u Glavni stožer Armije BiH.
Tijela Kraljevića i HOS-ovaca otkrivena su slučajno
Početkom kolovoza Mate Boban, čelnik Herceg Bosne, još jednom je zatražio od Kraljevića da HOS preda pod zapovjedništvo HVO-a, što je ovaj odbio. To je bilo devetog dana kolovoza. Vinko Martinović “Štela”, jedan od zapovjednika HOS-a u Mostaru, pratio je Kraljevića do mjesta sastanka. Na sastanku je također sudjelovao Bruno Stojić, ministar obrane HZ Herceg-Bosne.
Nakon sastanka, u popodnevnim satima, zaustavila ga je vojna policija kod mjesta Kruševo. Došlo je do pucnjave, poginuli su svi putnici u oba zaustavljena vozila. Osim Blaža Kraljevića, poginulo je osam pripadnika HOS-a ((Gordan Čuljak, Šahdo Delić, Ivan Granić, Rasim Krasniqi, Osman Maksić, Mario Medić, Vinko Primorac i Marko Stjepanović).
Njihova su tijela otkrivena sasvim slučajno, u kombiju u Omišu. Do dana današnjeg nije razjašnjeno zbog čega je došlo do pucnjave između dvije strane koje su se praktički borile na istoj strani, a u kojoj su poginuli svi putnici, kao ni to zbog čega su tijela pronađena stotinjak kilometara dalje.
Dan prije pogibije Kraljević je imao intervju za list “Novi danas”, u kojem je kazao kako Boban nije prijatelj BiH. “Mate Boban ima drukčije ideje od HOS-a i mislim da njegova politika nije prijateljska prema Bosni i Hercegovini. Tu se prije svega radi o pitanju njene podjele. Za razliku od HVO-a, mi štitimo sve stanovnike BiH od agresora i pokušavamo igrati pošteno bez zadnjih namjera. Mi želimo samo osloboditi i zaštititi Bosnu od četnika”, kazao je tada Kraljević.
Kontroverze oko smrti
Do dana današnjeg, smrt Blaža Kraljevića i HOS-ovaca obavijena je misterijom, a postoji na desetke teorija o tome. Nekoliko istraga koje su pokrenute završile su u slijepoj ulici. Godine 2013. ŽDO u Zagrebu ponovo je pokrenuo istragu oko smrti zapovjednika HOS-a. Zbog Kraljevićevih sukoba s HVO-om, Herceg Bosnom, a time i neizravno s Tuđmanom i HDZ-om, njegova se smrt često gleda kroz političku prizmu.
O tome je govorio i Josip Manolić, jedan od najistaknutijih Tuđmanovih suradnika iz prvih godina rata.
Manolić je u razgovoru za N1 televiziju 2015. godine podsjetio da je Šušak bio osoba kojoj je Tuđman povjerio da “vodi ratnu politiku u BiH”.
Na jednoj sjednici ONS-a Gojko je postavio pitanje politike prema BiH i rekao da se ona vodi na nekoliko kolosijeka. ‘Od sada si, Gojko, odgovoran za politiku prema BiH’, rekao je na to Tuđman”, prepričavao je Manolić i podsjetio da je Šušak otvoreno surađivao s Matom Bobanom i drugim “desnim opcijama” kakvu je predstavljao Blaž Kraljević u BiH, a što se njemu osobno nije dopalo.
“Kraljević je surađivao s Bobanom, a onda se okrenuo Izetbegoviću. Radio je za interese struktura koje su bile protiv politike Tuđmana. Zna se tko je sasjekao Kraljevića i zašto je on doživio to što je doživio. Tuđman je bio za razbijanje tih snaga koje veličaju NDH i Pavelića i želio je izbjeći da ja, kao šef obavještajne službe, sudjelujem u tome, pa je to ponudio Gojku Šušku. Otuda ja izvlačim zaključak da je Gojko izvršavao”, rekao je Manolić.
Izvor:poskok.info
Mišljenja iznesena u tekstovima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala crodex.net.
